U svojoj godišnjoj, blago eliptičnoj orbiti, Zemlja je prije dva dana dosegla perihel – bila je najbliža Suncu. Riječ perihel dolazi od grčkih riječi peri (blizu) i helios (sunce). Nije li nam zato trebalo biti toplije?
Ako smo sada bliže suncu, zašto svi ne uživamo u tropskom vremenu? Odgovor ne leži u našoj udaljenosti od sunca, već u nagibu zemljine osi. Tijekom siječnja sjeverna hemisfera se naginje od sunca, što dovodi do nižih temperatura i kraćih dana, prenosi rts.rs.
U međuvremenu, plaže Sydneya i ulice Buenos Airesa uživaju u ljetnim vrućinama. Južna hemisfera nagnuta je prema suncu, uživajući u dugim danima i intenzivnoj ljetnoj vrućini.
Što je perihel?
Tijekom perihela naš je planet udaljen “samo” 0,98333 astronomskih jedinica (oko 147 milijuna kilometara) od sunca. To je otprilike pet milijuna kilometara bliže nego tijekom afela, najudaljenije točke, gdje ćemo biti 3. srpnja 2025. Tada ćemo biti 152 milijuna kilometara od sunca.
Ne samo da Zemlja svake godine prolazi kroz perihel i afel, već svi planeti kruže oko zvijezda u elipsi, što je u 17. stoljeću otkrio njemački matematičar Johannes Kepler, koji je razvio svoj prvi zakon o gibanju planeta.
Zemljina eliptična orbita
Zemljina eliptična orbita uzrokuje male varijacije u sunčevoj energiji, s oko sedam posto više sunčeve svjetlosti koja dopire do Zemlje tijekom perihela nego afela.
Dakle, je li Zemlja toplija u siječnju nego u srpnju? Logično je, ali pogrešno.
Geografija južne hemisfere poništava varijacije u udaljenosti Zemlje od Sunca. Unatoč tome što prima više sunčevog zračenja u siječnju nego sjeverna hemisfera u srpnju, većina južne hemisfere je ocean. Ima mnogo manju kopnenu masu, što potiskuje utjecaj perihela.
Solarnim maksimum
Solarni ciklusi obično se događaju svakih 11 godina. Tijekom tog vremena Sunce oscilira od minimalne do maksimalne aktivnosti, a maksimalna aktivnost doseže vrhunac sredinom ciklusa, koji bi se trebao dogoditi sredinom 2025. godine. U najaktivnijoj fazi sunce proizvodi više svjetlosti, energije i sunčevog zračenja.
Prema američkoj Nacionalnoj upravi za oceane i atmosferu, ukupna energija koju će zemlja primiti od sunca – ukupno sunčevo zračenje, mjereno satelitima – povećat će se za 0,1 posto tijekom solarnog maksimuma. Međutim, to je premalo da bi značajno utjecalo na klimu na Zemlji, ali smo danas skloniji brinuti o učincima solarnog maksimuma nego prije, zbog sve veće ovisnosti o satelitskoj tehnologiji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!