Više međuzvjezdanih tijela ušlo je u naš Sunčev sustav i sad ih je teško naći

svemir, planet zemlja — Pexels / Pixabay | Pexels / Pixabay

Kad je Oumuamua putovao našim Sunčevim sustavom 2017. godine, ljudi diljem svijeta bili su zapanjeni. Bilo je to prvo međuzvjezdano nebesko tijelo (ISO) koje su astronomi identificirali. Zatim je u kolovozu 2019. komet 2I Borisov putovao našim Sunčevim sustavom. Premda ih znanstvenici nisu puno detektirali, nova studija kaže da ih je u našem Sunčevom sustavu više i ne ostaju dugo.

Oglas

Premda su ISO-i rijetki, Sunčev sustav je star i mnogi su vjerojatno prošli kroz njega. Astronomi misle da se neki od tih predmeta mogu snimiti u solarnim orbitama.
Nova studija pobliže proučava snimke i mogu li neki stići u orbite bliske Zemlji, a ne u solarne orbite. Autori studije kažu da bi mogla postojati "stalna populacija" međuzvjezdanih nebeskih tijela u orbiti blizu Zemlje.

Pronalaženje sićušnih predmeta u svemiru izuzetno je teško. Jedine slike koje dobivamo o drugim solarnim sustavima su ili njihove zvijezde ili loše slike čudnog egzoplaneta. Ponekad astronomi otkriju diskove krhotina i druge značajke, ali izmiču im sitni detalji.

Stoga je lijepo što nam drugi solarni sustavi šalju nenamjerne glasnike. Autori studije kažu da ISO-i pružaju jedinstvenu priliku za "istraživanje formiranja i evolucija planetarnih sustava, uključujući i naš". Također ističu da je to, ima li ih sada u našem Sunčevom sustavu, glavna točka interesa za astronome.

Nedavna istraživanja pokazala su nam da bi nadolazeća zvjezdarnica Vera Rubin mogla pronaći do pet ISO-ova godišnje i da bi Oortov oblak, ako postoji, mogao sadržavati više ISO-a od prirodnih objekata Sunčevog sustava. Druga istraživanja pokazuju da bi kozmičke zrake mogle uništiti većinu ISO-a. Drugi dokumenti su pokazali da bi mnogi ISO-ovi mogli biti povučeni prema Jupiteru i uništeni.

Podaci tima pokazuju kako se ISO-ovi mogu uhvatiti u orbite blizu Zemlje, ali njihovo traženje u ovim početnim orbitama moglo bi se pokazati beskorisnim. Naime, radi se o tijelima snimljenima u prošlosti koji će se promijeniti zbog interakcija s drugim planetima i tijelima u Sunčevom sustavu.
Mnogi od tih objekata bit će izuzetno mali, nipošto poput Oumaumue ili kometa Borisov. Dominiraju tijela promjera oko jedan metar, piše Science Alert.

U kolovozu 2024. godine trebalo bi početi desetogodišnje istraživanje južnog neba u sklopu kojeg će se opetovano slikati nebo i tražit će se mala tijela koja se kreću kroz Sunčev sustav. Neke procjene govore da će godišnje pronaći nekoliko objekata veličine Oumuamua.

Mogla bi postojati značajnija populacija zarobljenih ISO-ova koji se skrivaju među drugim objektima. To pokazuje potrebu za njihovim detaljnijim proučavanjem.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.