Astronomi su detektirali do sada najudaljenije brze izboje radiovalova tzv. FRB do sada. Međunarodni tim uočio je udaljenu eksploziju kozmičkih radiovalova koja je trajala manje od milisekunde.
Vrlo veliki teleskop (VLT) Europskog južnog opservatorija (ESO) utvrdio je njezin izvor u toliko udaljenoj galaksiji da je njezinoj svjetlosti trebalo osam milijardi godina da stigne do nas. Brzi izboj radiovalova (FRB) također je jedan od najenergičnijih do sada opaženih – oslobodio je u malom djeliću sekunde ekvivalent Sunčeve ukupne emisije tijekom 30 godina.
Znanstvenici sugeriraju da to otkriće potvrđuje da se FRB-ovi mogu koristiti za mjerenje materije koja nedostaje između galaksija, pružajući novi način vaganja svemira. Sadašnje metode procjene mase svemira daju proturječne odgovore i dovode u pitanje standardni model kozmologije.
Ryan Shannon, profesor na Tehnološkom sveučilištu Swinburne u Australiji, koji je bio jedan od voditelja studije, rekao je: “Ako “zbrojimo” količinu normalne materije u svemiru – atoma od kojih smo svi sazdani – otkrit ćemo da nedostaje više od polovice onoga što bi danas trebalo biti.”
“Mislimo da se materija koja nedostaje skriva u prostoru između galaksija, ali može biti toliko vruća i difuzna da ju je nemoguće vidjeti korištenjem normalnih tehnika.”
Dodao je: “Brzi radijski izboji “osjećaju” taj ionizirani materijal. Čak i u svemiru, koji je gotovo savršeno prazan, mogu “vidjeti” sve elektrone, a to nam omogućuje da izmjerimo koliko stvari ima između galaksija.”
Eksploziju nazvanu FRB 20220610A otkrio je u lipnju prošle godine radioteleskop ASKAP u Australiji.
Stuart Ryder, astronom sa Sveučilišta Macquarie u Australiji i jedan od vodećih autora studije, rekao je: “Koristeći ASKAP-ov niz antena, uspjeli smo precizno odrediti odakle je prasak došao. Zatim smo upotrijebili ESO-ov VLT u Čileu u potrazi za izvornom galaksijom, otkrivši da je starija i udaljenija od bilo kojeg drugog FRB izvora pronađenog do danas i vjerojatno unutar male skupine galaksija koje se spajaju.”
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!