Presuda kojom je bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora zbog odgovornosti za ratne zločine u Bosni i Hercegovini u toj je zemlji odmah nakon njezina izricanja, naišla na podijeljene reakcije pri čemu je malo tko u cijelosti zadovoljan odlukom Raspravnog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.
Predstavnici različitih bošnjačkih udruga, u kojima se uglavnom očekivala kazna doživotnog zatvora, kao i sudska potvrda da je genocid u BiH, osim u Srebrenci, počinjen u još sedam općina obuhvaćenih optužnicom, razočarani su jer do toga nije došlo, dok su komentari iz Republike Srpske usmjereni uglavnom ka potenciranju tvrdnji da je presuda “politička” ali da neće promijeniti ništa u odnosu na sadašnji status tog entiteta.
VEZANE VIJESTI
Predsjednica udruge “Društvo za ugrožene narode” Fadila Memišević u prvom je komentaru za javni rtv servis istaknula kako je izostanak presude za genocid 1992. u sedam općina BiH ono što temeljno manjka u prvostupanjskoj presudi, ali je dodala kako je ipak važno da je njenim sadržajem potvrđen karakter rata u BiH. Skupina od stotinjak Bošnjaka iz Srebrenice izricanje presude Karadžiću zajednički je pratila u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima. Lokalni su mediji izvijestili kako je među njima zavladalo veliko nezadovoljstvo nakon isticanja presude.
Saliha Osmanović, koja je izgubila cijelu obitelj u genocidu iz 1995. godine, kazala je kako je za nju sve to bilo iznimno bolno. “Karadžiću je trebalo biti presuđeno odmah nakon rata. Ovdje je bio pakao”, kazala je Osmanović Odvjetnik i bivši sudac Suda BiH Vlado Adamović je kazao kako se i prije izricanja presude moglo naslutiti da ICTY neće potvrditi počinjenje genocida u sedam općina.
Kazao je kako su stajališta ICTY-a o tome odavno poznata pa je presuda Karadžiću sukladna ranije vođenim procesima u kojima je jedino Srebrenica tretirana kao poprište genocida. “Žrtvama je ovo ipak satisfakcija za cijeli dijapazon djela. Gotovo da nema kaznenog djela za koje Karadžiću nije presuđeno”, kazao je Adamović. Istaknuo je kako je ipak riječ o prvostupanjskoj presudi, no njen je značaj u tome što je ona već sada poslala poruku da najodgovornije osobe neće biti pošteđene odgovornosti.
Predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske Branko Todorović kazao je kako je zanimljivo da se u protekle dvije tri-godine suđenje Karadžiću u tom entitetu zapravo tretiralo kao “trećerazredna tema” što govori da je interes običnih ljudi za ratna zbivanja i u tom entitetu značajno opao. Upozorio je ipak kako je jačanje tenzija uoči izricanja presude potaknulo stare prijepore i rasprave, što nikome ne može koristiti. “Bilo bi važno da čestiti ljudi u BiH pokažu solidarnost prema žrtvama i to je važnije i od presude Karadžiću”, kazao je Todorović.
Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mladen Bosić, koju je tijekom rata vodio baš Karadžić, izjavio je novinarima na Palama kako presudu smatra nepravednom te još jednim dokazom da je ICTY “politički sud”. “Očekujem da se nepravda ispravi u drugostupanjskom postupku”, kazao je Bosić.
Voditelj misije OESS-a u BiH Johnatan Moore kazao je kako je u svemu najvažnije to što je presuda dokazala konkretnu kaznenu odgovornost pojedinaca odgovornih za ratne zločine. “Nadam se da će ova presuda donijeti makar malo smirenje onima koji pravdu već predugo čekaju. Potraga za pravdom nikoga od nas ne ostavlja ravnodušnim. To može biti dug, kompliciran i proturječan proces”, izjavio je Moore.
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić proglašen je u četvrtak pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu krivim za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini i osuđen na kaznu od 40 godina zatvora. Raspravno vijeće utvrdilo je da je kriv za genocid u Srebrenici i višegodišnje teroriziranje Sarajeva kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce, a utvrdilo je da nije bilo genocida u sedam općina -Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku te ga je oslobodilo krivnje za taj dio optužnice.
Sud je utvrdio da je postojao plan sudionika udruženog zločinačkog pothvata za eliminaciju stanovništva Srebrenice kroz prisilno premještanje žena, djece i starijih muškaraca te fizičku eliminaciju muškaraca što je dosegnulo razmjere genocida.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
