U Srbiji se u nedjelju održavaju izvanredni parlamentarni izbori, drugi u posljednje dvije godine, a sve dosadašnje ankete i istraživanja javnog mišljenja nedvojbeno predviđaju pobjedu koalicije na čelu sa Srpskom naprednom strankom (SNS) aktualnog premijera Aleksandra Vučića.
Naprednjaci imaju veliku prednost u odnosu na sljedeću po snazi – Socijalističku partiju Srbije (SPS), vicepremijera i šefa diplomacije Ivice Dačića, a jedino otvoreno pitanje za političke analitičare je može li Vučićeva SNS osvojiti više ili manje od polovice birača, kojih je u Srbiji s pravom glasa nešto više od 6,7 milijuna. Ta prednost bi, po anketama u prethodna dva tjedna, naprednjacima mogla donijeti 44,8 do 52,9 posto glasova, dok bi za socijaliste glasovalo od 12,3 do 12,7 posto birača.
VEZANE VIJESTI
Očekuje se da na birališta iziđe između 3,5 i četiri milijuna građana, pa bi za jedan od 250 mandata u Skupštini Srbije strankama i koalicijama trebalo od 14.000 do 16.000 glasova, što će mnoge ostaviti ispod izbornog praga od pet posto, a ulazak u parlament čini neizvjesnim za nekoliko oporbenih koalicija. Izvjesno je da su, za razliku o izbora 2012. godine, znatno ojačale desničarske i konzervativne stranke pa je nepoznanica koliko će osvojiti ultranacionalnisti Vojislava Šešelja, budući je njegova Srpska radikalna stranka (SRS) zabilježila osjetan skok rejtinga nakon što je Šešelja Haški tribunal u ožujku oslobodio optužbi za ratne zločine.
Šešeljevim radikalima se, poslije dva izborna ciklusa, previđa ulazak u parlament, a ankete i istraživanja daju im od 7,9 do 9,8 posto glasova, čak par posto više nego li proeuropskim oporbenim strankama i koalicijama liberalno-demokratskog spektra i lijevog centra, među kojima je i Demokratska stranka (DS) aktualnog vojvođanskog premijera Bojana Pajtića. Prelazak izbornog praga, uz 5,1 do 6,4 posto, ankete predviđaju i desničarsko-konzervativnoj koaliciji Demokratska stranaka Srbije-pokret Dveri (DSS-Dveri), koju vode Sanda Rašković Ivić i Boško Obradović.
Na ivici izbornog praga ili tek malo iznad su koalicija uz demokrate (DS – Nova stranka, Zajedno za Šumadiju, Zajedno za Srbiju, Demokratski savez Hrvata Vojvodine – DSHV) , s 5,5 do 7,5 posto, te sa 5,1 do 6,9 posto glasova koalicija SDS-LDP-LSV – Socijaldemokratske stranke, Borisa Tadića, Liberalno-demokratske partije, Čedomira Jovanovića i Liga socijaldemokrata Vojvodine, Nenada Čanka.
Pokret Dosta je bilo (DJB), nekadašnjeg Vučićeva ministra gospodarstva Saše Radulovića, mogao bi biti izborno iznenađenje, budući mu pojedine ankete previđaju ulazak u parlament s 5,1 do 5,5 posto glasova, dok je najmlađa politička grupacija – Ljevica Srbije, predvođena donedavnim zastupnikom DS-a Borkom Stefanovićem, uspjela animirati tek od 1,5 do 2,6 posto birača.
Ankete pokazuju i da skoro trećina građana, njih oko 26 posto, još nije sigurno hoće li izići na izbore, a od oko 55 do čak 62 posto koliko ih se očekuje na biralištima, 84 posto građana je opredijeljeno, a 16 posto još ne zna za koga će glasovati. Kampanja nije utjecala na promjenu mišljenja 76,8 posto ispitanika, a promjenu opcije i političke opredijeljenosti priznalo je svega šest posto građana.
Vučić želi novi mandat za reforme, na ruku mu ide slabost oporbe
Inozemni analitičari ocjenjuju da je snaga Aleksandra Vučića na predstojećim izborima zapravo velika slabost oporbe, te da je, raspisujući izbore, Vučić želio kapitalizirati tu prednost i dobiti na vremenu kako bi proveo obećane reforme. “Prije nego što sanira desetke propalih velikih državnih firmi i desetine tisuća ljudi ostanu bez posla, Vučić želi osigurati još jedan pun mandat”, ocijenio je Deutsche Welle (DW), navodeći kako je Vučićeva računica “da će se gospodarstvo oporaviti te da će građani imati više novca u džepu pa za četiri godine nitko više neće pričati o bolnim otpuštanjima”.
Vučić je i tijekom kampanje, osobito govoreći s pozicije premijera, najviše inzistirao na gospodarskom programu, a najavio je novi val privatizacije državnih poduzeća koja su u gubicima, pobijedi li na izborima. Vučić je, u intervjuu Reutersu, rekao kako će učiniti sve što je potrebno da bi dobio “zeleno svjetlo” Međunarodnog monetarnog fonda za svoju ekonomsku politiku te ocijenio da mu je novi mandat potreban da bi nastavio reforme i završio nedavno započete pregovore o ulasku Srbije u EU. “Situacija je nešto bolja, ali ne dovoljno. Želimo završiti proces privatizacije, ubrzati privatne investicije i, prije svega, podići poduzetnički duh kod ljudi”, istaknuo je Vučić.
Nasuprot Vučiću koji je, obećavajući mukotrpan rad do bolje budućnosti, inzistirao uglavnom na reformama, dovođenju novih investitora i postupnom smanjenju fiskalnog deficita te povećanju proizvodnje, oporba je mahom kritizirala dosadašnju vlast naprednjaka, no bez presudno uvjerljivih argumenata kojima bi pridobila značajniju potporu birača.
Unatoč optužbama kritičara i protivnika da naprednjaci s pozicija vlasti guše medijske slobode, blokiraju državne institucije i miješaju se u rad pravosuđa, analitičari DW-a navode kako, unatoč svemu tome, “trenutno ne postoji ozbiljna alternativa Vučiću, a razlog je posvađana i podijeljena oporba”. Pokazala je to velikim dijelom i izborna kampanja, počevši od propalih dogovora o ujedinjavanju oporbe protiv Vučića ili ulasku u zasebne koalicije. Tako je na kraju Republičko izborno povjerenstvo, uz brojne nepravilnosti, pa čak i otkriveno falsificiranje potpisa potpore, proglasilo ukupno 20 izbornih lista.
Izborna šutnja trajat će do zatvaranja biračkih mjesta u nedjelju u 20 sati, tiskano je 6.771.497 glasačkih listića, a biranjem između 21 liste stranaka, koalicija, političkih skupina i udruga birat će se 250 zastupnika od ukupno 3.270 kandidata. Za nadgledanje izbora akreditirano je, po službenim podacima, 1.687 domaćih i 196 inozemnih promatrača, među kojima i predstavnici OESS-a koji će biti raspoređeni na šest lokacija u Srbiji.
Promatrače na izvanrednim izborima u Srbiji imat će i veleposlanstva Francuske, Rumunjske, Italije, Njemačke, Turske, Slovačke, Velike Britanije, Bugarske, Belgije, Austrije, Norveške, Ukrajine, SAD, Kanade, Australije, Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Središnje izborne komisije Ruske Federacije, BiH i Slovenije. U Srbiji je od četvrtka u ponoć predizborna šutnja, birališta se otvaraju u nedjelju u sedam sati, a zatvaraju u 20 sati. Prvi preliminarni rezultati očekuju se do 22 sata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook.
