Najbolje rješenje za trgovinski spor koji je nastao između Hrvatske i država zapadnog Balkana zbog povećanja iznosa pristojbi za nadzor nad kvalitetom uvezenog voća i povrća bio bi izmjena te odluke i primjena tarifa kakve vrijede u drugim državama-članicama EU, ocijenio je u ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.
On je istaknuo kako se nada dogovoru o tom pitanju s ciljem izbjegavanja protumjera koje bi svakako utjecale na hrvatski izvoz na tržište susjednih zemalja.
Šarović je novinarima u Sarajevu potvrdio kako je za 7. kolovoza dogovoren sastanak ministara trgovine odnosno poljoprivrede balkanskih država pogođenih odlukom hrvatskom ministarstva poljoprivrede o novom pravilniku za provedbu fitosantitarnog nadzora nad uvezenim voćem i povrćem.
Ministri iz regije u Sarajevu će se okupiti već u nedjelju navečer, a za ponedjeljak je zakazan formalni sastanak s ciljem usuglašavanja zajedničkog stajališta.
VEZANE VIJESTI
“Namjera nam je izaći sa zajedničkim stajalištem ako je to moguće”, kazao je Šarović objašnjavajući kako ipak nisu sve države u istoj poziciji jer, primjerice, Crna Gora u Hrvatsku izvozi znatno manje poljoprivrednih proizvoda nego BiH.
Svi su ipak na tragu očekivanja da će se postići dogovor s Hrvatskom, a Šarović je kazao kako je najbolji način da Hrvatska povuče ovaj svoj pravilnik ili da ga revidira tako da naknade budu na razini ostalih europskih država, što bi za trgovinske partnere izvan EU bilo prihvatljivo.
On drži kako uvođenje protumjera ne bi bio dobar put, no ističe kako je BiH u Hrvatsku u 2016. godini izvela poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od tek pedesetak milijuna eura dok je hrvatski izvoz takvih proizvoda u BiH bio čak 300 milijuna eura.
“Hrvatska to mora imati u vidu, ne smiju nas ljutiti, a prije svega nas mora poštovati”, kazao je Šarović.
On je istodobno potvrdio kako u BiH intenzivno rade na dobivanju dozvole za početak izvoza peradi i peradarskih prerađevina na tržište EU, a pritom je primarna meta tržište Hrvatske.
Do ulaska Hrvatske u EU peradarski uvoz iz BiH bio je vrijedan oko pet milijuna eura na godišnjoj razini, a nakon toga je obustavljen s obzirom na stroga pravila kvalitete koja vrijede u Uniji.
Potkraj rujna u BiH stiže inspekcijski tim Glavnog ravnateljstva EU za zdravlje i sigurnost hrane kako bi provjerio ispunjavaju li četiri odabrane tvrtke iz BiH kriterije za izvoz na tržište Unije.
“Nadamo se da će biti odobren sustav kojega imamo BiH i da će se u zemlje EU moći početi izvoziti pileće meso, njihove prerađevine, a nadamo se i jaja”, kazao je Šarović. dodajući kako je riječ o sektoru koji ima veliki potencijal za širenje.
Procjena je kako peradarski sektor u BiH zapošljava najmanje deset tisuća osoba koja sudjeluju u cijelom proizvodnom lancu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
