Slovenski predsjednik Borut Pahor doslovno je ušetao u predsjedničku kampanju. Vijest o raspisivanju predsjedničkih izbora za 22. listopada sustigla ga je dok je sa sinom Lukom u sportskoj misiji: prehodati državu kojom predsjeda. U njegovoj posljednjoj etapi od Izole do Pirana pridružila mu se i reporterka N1 Nataša Božić.
Pahor je našoj reporterki otkrio zašto računa na još jedan mandat predsjednika i koji savjet ima u rukavu za premijere Andreja Plenkovića i Miru Cerara uoči njihova rujanskog sastanka u Zagrebu o graničnom sporu.
Ima li umora?
Da, malo, ali ugodnog i dosta žuljeva.
Prošli ste puno, što biste rekli nakon sedam dana?
Dovoljno da se usudim ući u utrku za novi mandat. Nitko nije savršen, nitko nije nepogrešiv, ali spadam među one političare koji radije naprave poneku pogrešku u traženju novih puteva, nego da ne napravim ništa i niti jednu pogrešku. Tako da sam sad imao prigodu. Moji razgovori su većinom nepolitični, prijateljski. Malo bolje shvaćanje, naklonost, puls naroda i postajem sve optimističniji kao i prije, to je sigurno. Do mene su i sa mnom došli ljudi koji su mi naklonjeni, to moramo shvatiti, ali svejedno s ovog gledišta kontakta s ljudima ovo je bilo lijepo iskustvo.
Imaju li Slovenci puno problema?
Mislim da su razumjeli najprije da sam na odmoru te da je ovo dio avanture, više nego neke političke debate. Drugo, ako su već imali pitanja i sada su ih iznijeli, znaju da ih tamo nećemo riješiti. Treće, u biti su htjeli iskoristiti priliku za jedan uobičajen razgovor jer u principu ne dobiju priliku za razgovor o svakodnevnim ljudskim stvarima. Mislim da je i njima i meni bilo dobro.
Idete li sad do Pirana ili ćete ići do granice s Hrvatskom?
Ne, do Pirana.
Vjerujete li da je moguće na prijateljski način riješiti spor oko granice s Hrvatskom?
Ne poznajem drugi način. Niti bih ga zagovarao. Mislim da je potrebno doći do rješenja dijalogom u čemu se i s hrvatskom kolegicom i obje vlade slažem, da Slovenija ustraje da je pri tome potrebno poštovati međunarodno pravo i međunarodni ugovor iako to Hrvatska, barem za sada ne vidi tako. Ali mislim da polako, s nekim međusobnim razumijevanjem, samo dobrosusjedski odnosi mogu koristiti oba naroda i možemo doći do rješenja ovog pitanja.
U rujnu je sastanak dvojice premijera, svojevremeno ste vi i premijerka Kosor našli rješenje, je li moguće danas tako nešto? Pozicija vam je drugačija, naravno.
Najprije očekujem veliki napredak na sljedećem sastanku predsjednika obje države. Mislim da se naš predsjednik vlade Cerar sprema u Zagreb u posjet predsjedniku Plenkoviću. Znam da su se tako dogovorili. Sada će biti potrebno pronaći prve korake za rješenje. I ovdje je vrlo važno kakvu filozofiju rješenja će imati oba predsjednika vlada. Posebno predsjednici vlada. Zatim su tu oba predsjednika država, predsjednica, predsjednik, zato da stvaramo neku prijateljsku atmosferu, ali predsjednici vlada kreiraju ovdje i sada odluke vezano uz provedbu ovog sporazuma.
Vaša je posljednja postaja Piran, bojite li se nekih incidenata kada Slovenija počne implementirati odluku Arbitražnog suda?
Mislim da je u sporazumu rješenjem određen šestomjesečni rok. Sigurno će po nekoj točki Slovenija napraviti korake koje Hrvatska neće odobravati ukoliko se prethodno ne dogovori svaki detalj. Nije nemoguće da će to dovesti do nekakvih incidenata. Nadam se da će se kroz dijalog i zajedničku filozofiju rješenja sve moći riješiti. Već sam rekao i opet ponavljam da kao predsjednik republike očekujem neki savjet ili zapis s ove ili one, s hrvatske strane, da je spremna ako ne u kraćem roku, onda moguće u nekom duljem vremenskom periodu, ali da je spremna poštivati odredbe arbitražnog sudišta. To bi mnogo pomoglo tome kako će se slovenska politika odazvati na primjenu arbitražnog sporazuma. Ni meni kao ni vama nije sve do sad jasno kako će se stvari urediti da ni u jednom slučaju ne dođe do nikakvog incidenta. Istovremeno ne želim nikakav incident u bilo kojem slučaju. Tako da će sada biti potrebno kreativno razmišljanje i mnogo, mnogo razumijevanja i dijaloga. Ovo mi se čini kao jedna velika mogućnost za Sloveniju i Hrvatsku, da obje države pokažu da su sposobne mirnim putem riješiti tako zahtjevno pitanje do kraja. Kao što smo to 2009. godine napravili.
Očekujete li teške riječi u predstojećoj kampanji vezano uz spor s Hrvatskom?
Zadnjih godina odnosi s Hrvatskom nisu bili predmet političkih kampanja u Sloveniji ni u Hrvatskoj. To je značilo, barem dosad, da su ti odnosi do te mjere uređeni da ne zahtijevaju pozornost. Sada sigurno ovo otvoreno pitanje načina provedbe arbitražnog sporazuma u Hrvatskoj kao i u Sloveniji podiže neku legitimnu političku raspravu i ono će vjerojatno biti i dio predsjedničke kampanje. To je legitimna debata i mislim da je potrebno kako s hrvatske, tako i sa slovenske strane suzdržati se od bilo kakve izjave koja će pogoršati odnose između država.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.