Optužbe koje je iznio ruski ambasador u Srbiji najnoviji su napor Moskve u sprečavanju diplomatske kampanje izvlačenja Srbije iz "ruske orbite", piše New York Times.
Pecajući u nemirnim vodama Srbije nakon osporavanih izbora, Rusija je optužila Zapad da je organizirao antivladine ulične prosvjede u Beogradu, koji su u nedjelju navečer prerasli u nasilje, piše američki medij.
Tvrdnje ruskog ambasadora u Srbiji Aleksandra Bocan-Harčenka o zavjeri Zapada predstavljaju najnoviji napor Moskve u sprečavanju dosad (uglavnom neuspješne) diplomatske kampanje Sjedinjenih Država i Europe kojom žele izvući Srbiju iz “ruske orbite” i prekinuti tradicionalno jake veze između dva slavenska i pravoslavna kršćanska naroda, navodi se u njihovom tekstu.
Ranije mirni ulični prosvjedi u Beogradu zbog, kako oporba kaže, namještenih općih izbora 17. prosinca, eskalirali su u nedjelju nakon što su prosvjednici, kako piše New York Times, pokušali upasti u zgradu Gradske skupštine gdje je policija na njih bacila suzavac.
Ruski ambasador je u televizijskom intervjuu rekao da postoje “nepobitni dokazi” da je “nemire” potaknuo Zapad.
Ovim je ponovio tvrdnje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, da se njegova vlada našla na udaru inozemnih snaga koje traže “revoluciju u boji”, termin koji je skovala Rusija kako bi opisala narodne pobune koje ona uvijek odbacuje kao zapadne zavjere.
“Ovo je bio pokušaj nasilnog preuzimanja državnih institucija Republike Srbije”, rekao je Vučić za TV Pink, provladinu televiziju, ismijavajući optužbe za izborne neregularnosti kao “laži koje su skovali njegovi politički protivnici”.
Nema dokaza da su zapadne vlade izazvale prošlotjedne ulične prosvjede protiv Vučića i onoga što njegovi protivnici opisuju kao pokradene beogradske izbore, piše New York Times.
Prosvjedi protiv izbora nastavljeni su i u ponedjeljak. Predvodili su ih studenti, ali odaziv je bio skroman. No, blokirali su promet u središnjoj beogradskoj ulici do sjedišta Vlade.
U izvještaju promatrača izbora iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OEBS) od prošlog ponedjeljka navodi se da je srpskim biračima ponuđen širok izbor kandidata i da se “sloboda izražavanja i okupljanja generalno poštuje”.
Ali, navodi se, vladajuća stranka je imala prednost jer su “pritisak na birače, kao i odlučno učešće predsjednika i sistemske prednosti vladajuće stranke potkopali izborni proces u cjelini”.
Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), kako piše američki medij, nadmašila je opoziciju na ovomjesečnim parlamentarnim izborima, ali je prošla slabije na izborima za Gradsku skupštinu Beograda, izborivši tijesnu pobjedu koju je oporba pripisala biračima za koje kažu da su ilegalno dovedeni u prijestolnicu iz drugih područja zemlje, sa Кosova i iz Bosne.
Prihvativši poraz na glasanju za novi parlament, opozicija je obećala da će poništiti “namješteni rezultat” na izborima u Beogradu i organizirala je svakodnevne ulične prosvjede tijekom prošlog tjedna.
Zapadne zemlje, koje se trude “ne spaliti mostove” s Vučićem, tihe su u kritikama izbora.
Ambasador SAD-a u Srbiji, Christopher R. Hill, pozvao je prošlog tjedna zemlju da se pozabavi “nedostacima” izbornog sistema, ali je naglasio da se “američka Vlada raduje nastavku rada sa srpskom Vladom” i da ta suradnja uključuje regionalna pitanja ali i “želju Srbije da postane dio obitelji zapadnih naroda”.
Srbija je 2009. godine podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, ali je njena prijava u zastoju godinama.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači prošle godine, raste pritisak sa Zapada na Vučića da izabere stranu.
Vučić je osudio rusku invaziju na Ukrajinu, ali je odbio pridružiti se europskim sankcijama Rusiji i pokazao samo mali interes za rješavanje dugogodišnjeg spora oko statusa Кosova, kako piše New York Times – “nekadašnjeg srpskog teritorija koji se proglasio nezavisnom državom 2008.”
Кosovo, naseljeno uglavnom etničkim Albanacima, prekinulo je veze sa Srbijom nakon NATO bombardiranja Beograda i drugih gradova 1999. godine zbog čega su čak i mnogi proeuropski orijentirani Srbi postali duboko sumnjičavi prema namjerama Zapada.
Zla krv se polako smirila između Srbije i Zapada, koji je okrivio Кosovo, a ne Vučića, za zaoštravanje tenzija i rasplamsavanje nasilja u pretežno srpskim općinama sjevernog Кosova u rujnu.
Taj stav je doveo do optužbi europskih političara i komentatora da pokušavaju “smiriti” Beograd, jer u Vučiću vide glavnu prijetnju miru na Balkanu.
Umjesto da donesu Vučiću više slobode kako bi raskinuo s tvrdolinijskim srpskim nacionalističkim snagama, blisko povezanim s Rusijom, kako se Washington nadao, čini se da su ga nedavni izbori samo gurnuli bliže Moskvi.
Nakon sukoba u Beogradu u nedjelju navečer, premijerka Srbije Ana Brnabić, bliski Vučićev saveznik, zahvalila je ruskim sigurnosnim snagama što su podijelile informacije koje ukazuju na zapadnu ruku u prosvjedima opozicije.
“To vjerojatno neće biti popularno ovima sa Zapada, ali ja posebno večeras osjećam kako je važno stati u obranu Srbije i zahvaliti se ruskim sigurnosnim službama koje su imale te informacije i koje su podijelili s nama”, izjavila je Brnabić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!