Škare Ožbolt: Dodikove prijetnje su pucnji iz prazne puške

"Bile su to duge noći u kojima se nije spavalo nego pregovaralo", prisjeća se Škare Ožbolt.

"Dayton je stvorio jedan novi okvir i postavio se kao trajno rješenje. Washingtonski sporazumi su bili uvod u Dayton, koji je napravio političko rješenje i uspostavio mir. Na proljetnom zasjedanju NATO-a u Daytonu je tema upravo taj mir. Kakva su moguća politička rješenja? Takvo rješenje je moguće uspostaviti i u nekim drugim kriznim područjima svijeta. Sve je to ponuda načina političkih rješenja izlaska iz rata i zato je ova 30. obljetnica tako važno za svijet. Ali važna je poruka i za samu BiH i ovaj dio Zapadnog Balkana", kaže bivša ministrica dodajući kako je važno da se vrati fokus SAD-a na BiH. "Tematska priča Dayton - BiH je izuzetno važna", zaključuje.

30 godina je jako puno vremena, govori Škare Ožbolt. "Na svaki način, 30 godina se moglo daleko brže rješavati stvari. Presporo se odvija i razvoj institucija, sazrijevanje institucija. Nisu se ti odnosi pogoršali do razine velike prijetnje ratom, iako je bilo i takvih trenutaka, više su to verbalne prijetnje bez realizacije. Što bi značile Dodikove izjave o odvajanju, odcjepljenju ili priključenju Srbiji? To su sve prazne prijetnje, pucnji iz prazne puške, bez smisla. Teško da bi se to moglo realizirati, takva tvorevina ne bi mogla ostati", kaže o mogućnosti odvajanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine.

Na pitanje jesu li građani BiH zatočenici pripadnosti nekom narodu i zbog toga manje građani, Škare Ožbolt kaže: "Daytonski sporazum zasnovan je na konstitutivnosti sva tri naroda. Ako idete na građansku BIH, koja je sada trend i koju zagovaraju Bošnjaci i dio EU-a, to znači slabljenje konstitutivnosti sva tri naroda. Još nisu našli pravi model koji će zadržati taj konstitutivni element, a jačati građansku državu. Taj element se nije našao, iako nije točno da ne postoji, nema političke volje da se u tom smjeru krene", kaže bivša ministrica.

"Schmidt je rekao da bi volio da on bude posljednji visoki predstavnik, a to bi voljelo i 99 posto stanovnika u BiH jer bi to značilo da zemlja može sama funkcionirati", nastavlja.

Bivša ministrica upozorava da se BiH u 30 godina nije razvila u državu koja bi mogla upravljati sama sobom, bez pomoći visokog predstavnika. "Pomaka ima, ali ne dovoljno", kaže.

"Bili smo u fazi kad se bez Daytona nije moglo pa je onda postao neka vrsta kočnice pa je onda EU uveo povjerenika i dao mu ovlasti koje sam Dayton nije predvidio...", nabraja Škare Ožbolt kako je tekla evolucija Daytona u BiH. "BiH i danas čeka da zakorači prema europskim vratima, visoki predstavnik je još tamo i donosi odluke kako donosi, prisutan je strah od majorizacije jednog naroda odlukama drugog, tu je i situacija s Dodikom...", govori Škare Ožbolt i zaključuje kako bi političari u BiH trebali shvatiti da se ponekad jednostavno radi o lajanju na Mjesec.

O DORH-u

Na pitanje o radu DORH-a pod vodstvom Ivana Turudića, bivša ministrica pravosuđa kaže da je bilo "živahno". "Nešto se pokrenulo", kaže dodajući da se u godinu dana dosta toga pokrenulo, ali da će se tek vidjeti koliko je i izvršna rad napravila na poboljšanju uvjeta za rat DORH. "Godinama slušamo iste stvari. Ne može se DORH boriti sa sve bolje organiziranim kriminalom. To su sve stvari koje nisu iznimka ni kod ovog glavnog državnog odvjetnika. Pitanje je samo koliko je on dobar organizator i koliko će mu izvršna vlast pomoći da sve to izvrši", kaže. Dodaje i da je ozbiljan problem temeljno funkcioniranje DORH-a koje treba dovesti na pravu razinu.

Govoreći o sukobu Turudića i zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, Škare Ožbolt kaže. "Kad je riječ o političarima, ne treba biti tajminga. Vrijedi presumpcija nevinosti, ali postoji osnovana sumnja. Što bi to značilo da državni odvjetnik sad kaže 'a, postoji osnovana sumnja, ali čekat ćemo da završe izbori'. Rad državnog odvjetništva bi trebalo dići na višu stepenicu, što se tiče transparentnosti davanja podataka. Kad je riječ o nagodbama, posebno s političarima, trebalo bi dati puno kvalitetnije informacije javnosti oko čega je nagoda, koja je svrha nagodbe, što se postiglo, koja je svrha nagodbe...", nabraja.

"Ovaj glavni državni odvjetnik je poznat po tome da se voli prepirati s političarima, napravio je to zagrebačkom gradonačelniku, predsjedniku države... Ja ne vidim na koji način on (Tomašević, op. a.) sad može utjecati na rad DORH-a. Tako što kritizira DORH zbog tajminga? To nije utjecaj na rad glavnog državnog odvjetnika. I mi sad utječemo na rad DORH-a jer pričamo o njegovom radu. Po čemu?", pita se bivša ministrica i zaključuje: "Što bi se sad glavni državni odvjetnik trebao uplašiti i ne raditi jer je on nešto rekao?"