Glasanjem o optužbama oporbe protiv premijera Janeza Janše i o zahtjevu vlade za smjenom predsjednika parlamenta zastupnici u Sloveniji ovaj će tjedan pokazati ima li aktualna desna vlada stabilnu većinu ili bi trebala dati ostavku i omogućiti prijevremene izbore, sukladno prijedlogu oporbe.

Za izvanrednu sjednicu, koja počinje u srijedu i nastavlja se u četvrtak, predviđena je između ostalog i  rasprava o prijedlogu ustavne tužbe protiv premijera Janeza Janše, koju su protiv njega početkom travnja u proceduru uložile četiri oporbene stranke:  Socijalni demokrati (SD), Lista Marjana Šareca (LMŠ), Stranka Alenke Bratušek (SAB) i Ljevica (L).

Riječ je o strankama koje su sudjelovale u prijašnjoj vladi Marjana Šareca. Sadašnjem premijeru u ustavnoj tužbi na teret stavljaju kršenje “ustava i zakona”, te uzurpacije i loše upravljanje epidemijom Covida-19, miješanje u rad nezavisnih državnih tijela i gušenje medijskih sloboda.

Oporba ipak drži da je malo mogućnosti da ustavna tužba, svojevrsni postupak “impeachmenta” pred ustavnim sudom, protiv Janše bude u parlamentu izglasana. Za nju bi se trebalo izjasniti minimalno 46 zastupnika, polovica njihova ukupnog broja.

Janša tvrdi kako je riječ o destruktivnom djelovanju oporbe te da bi pad vlade i raspisivanje izbora negativno djelovali na reputaciju zemlje, u situaciji kada ona sredinom godine preuzima polugodišnje predsjedanje Vijećem EU-a. On je pozvao oporbene lidere na “državotvornost”.

Pad vlade i novi izbori, to bi značilo da bi prvi dio svog  predsjedanja EU-om Slovenija bila u političkoj predizbornoj kampanji, kad  bismo se bavili sami sobom,  a drugi s nama, umjesto da pomažemo rješavati probleme drugih, kako se to od nas očekuje, kazao je Janša.

Osim situacije s tužbom protiv predsjednika vlade, slovenski parlament, koji je u zadnje vrijeme zbog nejasne situacije tko u njemu ima većinu, vlada ili oporba, nije mogao odrediti ni dnevni red redovnih sjednica, u petak će, na traženje vlade, glasati i o smjenjivanju sadašnjeg predsjednika parlamenta Igora Zorčiča.

Zorčič je na čelo Državnog zbora izabran lani nakon formiranja vlade Janeza Janše, kao tadašnji zastupnik koalicijske Stranke modernog centra (SMC), ali je u međuvremenu zbog neslaganja s vladom iz stranke istupio i formirao nezavisnu skupinu zastupnika.

Prvi pokušaj Zorčičeva smjenjivanja i imenovanje novog predsjednika parlamenta prije mjesec dana nije uspio jer je vladi za to nedostajao jedan glas, a on je odbio tumačenja vlade da bi kao stranački prebjeg sam morao dati ostavku.

Slovenski mediji ovih dana upozoravaju da su pritisci na Janšinu vladu koji dolaze od oporbe i civilnih udruga sve jači i izrazitiji, a prema zadnjim ispitivanjima javnosti ona ima sve manje potpore.

Osim toga, mediji najavljuju da će uskoro biti objavljeno i izvješće državne revizije o postupku nabave medicinske i zaštitne  opreme za vrijeme epidemije Covida-19, iz kojega bi se mogle otkriti manipulacije i pogodovanja vlade privatnim dobavljačima, što bi za nju mogao biti kompromitirajući element u i inače osjetljivoj političkoj situaciji.

Prema anketi agencije Mediana, koju je u ponedjeljak objavila televizijska postaja POP-TV, aktualnu vladu trenutno podržava 30  posto birača, a 63 posto ne podržava, dok je neopredijeljenih 7,1 posto.