U Srbiji se ponovno razmišlja o uvođenju obaveznog vojnog roka, pa je u tom smislu Glavni stožer Vojske Srbije poslao prijedlog vrhovnom zapovjedniku Aleksandru Vučiću.
Tim tragom, tportal je podsjetio kako po pitanju obaveznog vojnog roka stoji Hrvatska, ali i druge europske zemlje.
Prijedlog vrha Vojske Srbije je da se uvede obavezno služenje vojnog roka u trajanju od četiri mjeseca, a upućen je, kako piše u obrazloženju, “u cilju podizanja obrambenih sposobnosti Vojske Srbije, kroz pomlađivanje i unapređenje popune i obučenosti aktivnog i pričuvnog sastava”.
Obavezni vojni rok u Srbiji ukinut je odlukom državnog parlamenta u prosincu 2010., kada je uspostavljena profesionalna vojska, čime je promijenjena tradicija koja je u toj zemlji u različitim oblicima postojala skoro dva stoljeća.
Premda Ministarstvo obrane Srbije već godinama nije objavilo podatke o tome koliko ima ljudi i koliko je ih predviđeno po organizacijsko-formacijskom sastavu, portal Balkanska bezbednosna mreža (BBM) poslužio se podacima iz doktorske disertacije jednog od visokog časnika VS-a.
Prema tim navodima, u VS-u se nalazi oko 22.500 ljudi, od toga oko 4200 časnika, 6500 nižih časnika, 8200 profesionalnih vojnika te oko 3500 civila, dok u cjelini sustav obrane ima više od 30.000 ljudi, uračunavajući, osim VS-a, u taj broj i Ministarstvo obrane s raznim ustanovama.
Kada se u susjedstvu zvecka oružjem, logično je da se i u Hrvatskoj postavlja pitanje vojnog roka, no u ovom trenutku ta opcija nije na stolu.
Obavezno služenje vojnog roka u Hrvatskoj ukinuto je prije 16 godina te je zamijenjeno dragovoljnim služenjem. Iako je prvih godina zainteresiranost mladih za to bila veća od kapaciteta i potreba, posljednjih godina njihov je broj drastično pao, pa se u Ministarstvu obrane trude privući što više kandidata, uključujući povećanje naknade za ročnike s 400 na 700 eura mjesečno u veljači prošle godine.
I novi ministar Ivan Anušić najavio je da će nastaviti s jačanjem materijalnih prava vojnika kako bi se što više ljudi privuklo u Hrvatsku vojsku.
A kako po pitanju obaveznog vojnog roka stoje druge europske zemlje, primarno članice NATO-a, analizirao je sredinom prošle godine Jan David Walter za Deutsche Welle.
Logika NATO-vih članica posljednjih 20-ak godina bila je ukidanje obaveznog služenja vojnog roka jer padom Sovjetskog Saveza smanjena je mogućnost direktnog konflikta, no nakon ruske agresije na Ukrajinu neke su zemlje promijenile mišljenje.
Od današnjih 29 europskih članica NATO-a, uključujući Tursku, samo šest njih zadržalo je vojnu obavezu od 1993. do danas. Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske već 50 ili više godina, a Njemačka od 2011. ima suspendiranu obavezu i ona se može aktivirati samo ako Bundestag utvrdi da je ukidanje suspenzije nužno zbog obrane.
U nastavku podsjećamo kako na obavezu služenja vojnog roka gledaju europske države, uglavnom članice NATO-a i partnerske zemlje.
Ukrajina i Litva
Ubrzo nakon aneksije Krima, Ukrajina (2014.) i Litva (2015.) ponovo su uvele vojnu obavezu za muškarce od 18 do 26, odnosno 25 godina.
Nakon velikog ruskog napada 24. veljače 2022. godine, ukrajinska vlada usvojila je zakon prema kojem svi muškarci između 18 i 60 godina mogu biti pozvani u vojsku.
Latvija
Ova baltička zemlja jedna je od tri članice NATO-a koje graniče s Rusijom. Druge dvije su Estonija i nova članica NATO-a, Finska, koja nikada nije ni ukidala vojnu obavezu.
Sada je i Latvija želi ponovo uvesti. Od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina moraju proći jedanaestomjesečnu vojnu obuku. Od 2028. svake godine treba biti regrutirano 7500 Latvijaca – toliko je, prema podacima NATO-a, ta zemlja imala profesionalnih vojnika 2022.
Rumunjska
U Rumunjskoj su 2015. propali pokušaji da se ponovo uvede obavezno služenje vojnog roka. O tome se ponovo razgovara od proljeća prošle godine.
Poseban zahtjev Ministarstva obrane je da se u slučaju opće mobilizacije svi mladi Rumunji koji žive u inozemstvu moraju u roku od 15 dana prijaviti za regrutaciju.
Nizozemska
Nizozemskim oružanim snagama nedostaje oko 9000 regruta. Zato vlada razmišlja o proširenju vojske obaveznim služenjem, kao što to Švedska čini od 2018.
Švedska
Najveća zemlja Skandinavije mogla bi postati sljedeća članica NATO-a. Švedska je 2010. ukinula služenje vojnog roka, ali ga je ponovo uvela 2018. jer nije bilo dovoljno dobrovoljaca.
Od tada su se svi 18-godišnjaci morali prijaviti na regrutaciju. Međutim, kao i u Norveškoj, samo mali dio njih služi vojni rok.
Norveška i Danska
U domovini glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga od 2016. godine ne samo svi muškarci, već i sve žene starije od 18 godina moraju na regrutaciju.
Međutim samo oko 9000 od 60.000 njih, koliko ih svake godine obavi vojni liječnički pregled, bude pozvano na 19-mjesečno služenje vojnog roka.
Zbog stroge selekcije službeni izvori kažu da vojna služba u Norveškoj ima sličan prestiž kao i druge diplome visokog obrazovanja. U Danskoj je služenje vojnog roka obavezno, ali ima dovoljno dragovoljaca da bi se zadovoljile potrebe.
Francuska
Francuska raspravlja o nekoj vrsti light vojne obaveze. Predsjednik Emmanuel Macron uveo je Univerzalnu nacionalnu službu 2019., u kojoj mladi ljudi mjesec dana volontiraju za dobrobit zemlje.
Vlada sada razmatra da to postane obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. Od toga bi dva tjedna mladi provodili u vojnim objektima.
Njemačka
Njemački kancelar Olaf Scholz odbacio je prijedlog svog ministra obrane Borisa Pistoriusa o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka. Međutim pozivi na raspravu o tome dolaze iz čitavog političkog spektra u Njemačkoj, pisao je Deutsche Welle prošle godine.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare