Una pod prijetnjom: Ako ne platite PDV do 10. u mjesecu - to je kazneno djelo, a ako izlijete tisuće kubika betona u rijeku...

Gradnja uz Unu

Unsko-sanski kanton bilježi izvrsnu turističku sezonu, velikim dijelom zahvaljujući rijeci Uni. No, dok ova tirkizno-plava riječna ljepotica srdačno dočekuje posjetitelje, rijetki vide rane koje joj nanose pojedinci.

Teško je točno utvrditi koliko je slučajeva narušavanja jednog od najvrjednijih turističkih aduta, no brojke rastu. Ove se radnje uglavnom provode na rubnim područjima, daleko od očiju javnosti, što su zabilježili i snimili lokalni ribočuvari. Neke od njih slučajno je otkrio i ekološki aktivist Zlatan Bratić, vozeći se čamcem.

Prebacivanje odgovornosti

Zlatan Bratić, ekološki aktivist, rekao je za N1:

„Nađem se pred zidinama, gledam stepenice koje ne vode nikamo. Pitam se gdje su gradske, kantonalne i federalne inspekcije? Počeo sam o tome pisati na Facebooku i primijetio sam kako se odgovornost prebacuje s jednih na druge.”

Prema njegovim riječima, odgovornost kruži između Gradske uprave, Federalne vodne inspekcije i Agencije za vodno područje rijeke Save, koja pak sve vraća na početak – lokalnu vlast. U međuvremenu, znatan broj građana nije svjestan razmjera problema.

Obalu ne treba štititi od Une

Novinarka Elma Velić izjavila je:

„Mnogi misle da se time uljepšava obala ili da se štiti od rijeke, ali smatram da obalu ne treba štititi od Une. Bilo kakva betonizacija ili narušavanje prirodne ljepote ove rijeke je zapravo zločin i treba prestati.“

Nedostatak svijesti i masovne podrške

Zbog velikih vrućina mnogi su građani ostali kod kuće, pa je bilo teško prikupiti njihova mišljenja. U međuvremenu, betonske strukture niču. Turistički procvat dijelom se, paradoksalno, oslanja na devastaciju dijelova obale i riječnog korita.

Velik dio gradnje je nelegalan, a Grad ima preko 230 zahtjeva za inspekcijske preglede.

Direktno u riječnu srž

Gradonačelnik Bosanske Krupe Armin Halitović izjavio je:

„Zakoni su u BiH takvi kakvi jesu. Ljudi ih često krše, ali to je postalo sve učestalije posljednjih godina. Kao lokalna zajednica imamo određene nadležnosti i granice. Na popisu imamo 237 objekata koje nam je dostavilo Ministarstvo unutarnjih poslova BiH, a nalaze se unutar pojasa rijeke Une.“

Lokalna inspekcija postupa prema svojim ovlastima, a zakon o vodama propisuje jasne uvjete za gradnju uz rijeke. No aktivisti ističu neujednačenost u kažnjavanju.

Zlatan Bratić kaže:

„Ako ne platite PDV do 10. u mjesecu, počinili ste kazneno djelo. A ako izlijete tisuće kubika betona u Unu – to je tek prekršaj. To pokazuje koliko država sustavno ne želi riješiti problem.“

U naselju Ivanjska, aktivisti su svjedočili kako je bager rušio prirodne sedrene barijere, ostavljajući iza sebe uništenu obalu i zamućenu rijeku. Potrebna je suradnja svih nadležnih institucija kako bi se ovakve prakse zaustavile. Svi sugovornici slažu se – ovu tirkizno-zelenu ljepoticu moramo sačuvati.

Novinarka Elma Velić poručuje:

„Želimo da i naša djeca i unuci uživaju u ovoj ljepoti. Ne mogu zamisliti ni Bosansku Krupu ni život bez Une.“

Vezane ruke lokalne vlasti

Gradonačelnik Halitović dodaje:

„Već 7-8 godina ne možemo putem javnih nabava pronaći izvođača za rušenje nelegalnih objekata. Na natječaje se nitko ne javlja.“

Ipak, aktivizam može dati rezultate. Jedan ilegalni betonski objekt je uklonjen, ali to nije dovoljno. Ako se uskoro ne poduzmu konkretne mjere, posljedice za Unu bit će ozbiljne i dugoročne. Svjesni mještani podsjećaju – ovu rijeku nismo naslijedili od predaka, već smo je posudili od budućih generacija.