Ako Škotska izglasa neovisnost na referendumu u četvrtak posljedice će biti goleme. Ako, pak, odbiju neovisnost, London je obećao prijenos većih ovlasti na škotski parlament Holyrood. Donosimo popis mogućih scenarija jedne i druge opcije ishoda referenduma.
AKO ŠKOTI KAŽU ‘DA’ NEOVISNOSTI:
TRŽIŠTA: Velika Britanija će morati smiriti tržišta kako bi stabilizirala funtu. U slučaju škotske neovisnosti mogu se odmah u petak ujutro očekivati izjave britanskog ministra financija Georgea Osbornea i guvernera središnje banke (Bank of England) Marka Carneya.
OSTAVKE: Britanski premijer David Cameron je rekao da neće dati ostavku, ali nakon eventualnog gubitka trećine britanskog teritorija i desetine stanovništva mogao bi na to biti prisiljen. Parlament još nije počeo jesensko zasjedanje pa hitno glasovanje o povjerenju Cameronu nije vjerojatno. Budućnost Eda Milibanda, čelnika oporbenih
laburista, također bi mogla biti pod upitnikom jer se njegova stranka jako zalagala u kampanji protiv neovisnosti.
PREGOVORI: Prevlada li glas “za”, škotska vlada želi postati neovisna 24. ožujka 2016., što ostavlja 18 mjeseci vremena za pregovore o razdruživanju s Londonom. Agenda će biti duga i uključivati pitanja poput valute, britanskog nuklearnog oružja u Škotskoj, granične kontrole, nafte, mirovinskog i zdravstvenog sustava.
GRADNJA DRŽAVE: Između ostaloga, Škoti će morati izgraditi svoju vojsku i otvoriti veleposlanstva u inozemstvu. Morat će izdavati putovnice svojim građanima, pregovarati o međunarodnim trgovinskim sporazumima i aplicirati, ili pokušati zadržati, članstvo u EU-u, NATO-u i drugim institucijama.
PARLAMENTARNI IZBORI: Britanci bi trebali na parlamentarne izbore u svibnju 2015. Škotska bi tada još bila u Ujedinjenom Kraljevstvu i imala pravo na svojih 50 zastupnika u Westminsteru. U postojećem sazivu 41 zastupnik iz škotskih izbornih jedinica iz laburističke je stranke. Osvoje li laburisti vlast na državnoj razini temeljeno na potpori iz Škotske, mogli bi je izgubiti godinu poslije kad Škotska napusti državu. Neki sugeriraju da bi, u slučaju škotske neovisnosti, trebalo odgoditi britanske izbore, nešto što se inače događalo samo u ratu.
REFERENDUM O ČLANSTVU U EU-u: Ako konzervativci na tim izborima ponovno osvoje vlast, Cameron je obećao referendum o ostanku Velike Britanije u EU-u do 2017. Ako Škotska, koja je mnogo više europski orijentirana od drugih dijelova Ujedinjenog Kraljevstva, napusti državu, mnogo je vjerojatnije da će tada i UK napustiti EU.
AKO ŠKOTI KAŽU ‘NE’ NEOVISNOSTI:
DAN POSLIJE REFERENDUMA: Glavne stranke u Westminsteru, konzervativci, laburisti i liberalni demokrati, najavili su da će već 19. rujna početi planirati prijenos ovlasti na Škotsku u području financija, poreza i socijalne politike.
COMMAND PAPER: London će krajem listopada objaviti tzv. “command paper”, službeni
dokument s prvim nacrtom prijedloga o kojima će onda u Škotskoj biti povedena javna rasprava. Krajem studenoga objavit će konačne prijedloge.
BURNOSOVA NOĆ: 25. siječnja 2015. bit će objavljen nacrt zakona o prijenosu ovlasti. 25. siječnja je, inače, dan kada Škotska obilježava rođendan svog nacionalnog pjesnika Roberta Burnsa.
IZBORI ZA BRITANSKI PARLAMENT: 7. svibnja 2015. su izbori za britanski parlament. Drugo čitanje novog Zakona o Škotskoj trebalo bi biti na dnevnom redu odmah poslije formiranja nove vlade.
IZBORI ZA ŠKOTSKI PARLAMENT: 5. svibnja 2016. godine
REFERENDUM O OSTANKU BRITANIJE U EU: Bude li ponovNo izabran, britanski premijer David Cameron najavio je referendum o ostanku Velike Britanije u EU-u. Ako Britanci izglasaju izlaz iz Unije, to bi iznova moglo potaknuti nacionalističku kampanju u Škotskoj, koja je više europski orijentirana od ostatka države.
Više o škotskom referendumu čitajte OVDJE.
