Papa Franjo: Mediteran ne smije postati groblje doseljenika

[caption id="attachment_925317" align="alignnone" width="750"]

Predsjednik EP-a Martin Schulz prije papinog govora naglasio je kako je zapošljavanje mladih ključna politika koja se mora poticati, a teme o kojima Papa govori su one iste teme o kojima raspravlja i Europa, a to je moralna i politička obnova Europe.

Glavna poruka govora je poruka nade i mira kao odgovor na jačanje desničarskih pokreta diljem Europe. "Europa polako gubi svoju dušu i gubi humanistički duh koji je u njezinoj srži. Europska unija se širi, ali povjerenje u nju pada", rekao je Papa.

[caption id="attachment_925412" align="alignnone" width="750"]

"Izražavam spremnost da Sveta Stolica i Katolička crkva sudjeluju u otvorenom dijalogu s europskim institucijama kako bi se obnovila riznica korijena koji se mogu suprotstaviti vjerskom fundamentalizmu koji danas pratimo, a koji generira nasilje", naglasio je papa Franjo.

Papa je u svom govoru prozvao i eurozastupnike te ih podsjetio na samu srž na kojoj je EU osnovana. "Vlada zbunjenost i izgubljenost u potrošačkom svijetu. Takav potrošački duh ne može promicati dostojanstvo ljudskog života. Vi, eurozastupnici, imate veliku zadaću koja se temelji na brizi za ljudsko dostojanstvo. To znači njegovati i čuvati sjećanje, ali i nadu. Brinuti i skrbiti i za one na margini društva jer i oni zaslužuju dostojanstvo", istaknuo je papa Franjo.

Kritika Europskoj uniji

Lider Katoličke crkve nije se libio ni kritizirati Europsku uniju: "Ideali koji su nekad nadahnjivali Europsku uniju, sada su zamijenjeni birokracijom instuticija. Stil život se održava na raskoši koja je neodrživa i koja je daleko od naših stvarnih života. Ljudi nemaju ni hrane ni posla. Moramo promicati kulturu ljudskih prava."

"Ova institucija je ključna za život Europkse unije." Komentirao je i kako je kroz godine, europski duh ujedinjenosti već pomalo zaboravljen. Ipak, naglašava kako "svačija prava moraju biti u skladu s općim dobrom. Samoća je najveća pošast."

Papa Franjo se osvrnuo i na situaciju u regiji, kao i rastuće trendove vjerskog fundamentalizma. "Balkanske zemlje koje su se u prošlosti jako napatile kroz sukobe, moraju imati razvijenu svijest o vlastitom identitom koji je ključan u svakom odnosu, i sa susjedima koje imaju problem sa buđenjem vjerskog fundametnalizma u svojoj unutrašnjosti. Na vama (eurozastupnicima) je da štitite europski identitet, ali i da stvarate zakone koji će vratiti povjerenje u projekt mira", objasnio je Papa.

Jedan dio govora papa Franjo je posvetio kako bi skrenuo pažnju na ekološke probleme. "Priroda je nama na raspolaganju, ali mi nismo njezini vladari, mi smo njezini zaštitnici. Ne smijemo se dati voditi svojom arogoncijom i površnošću koja nas vodi da se prema Zemlji odnosimo robovlasnički i da njome manipuliramo", upozorio je papa.

[caption id="attachment_925327" align="alignnone" width="750"]

Potpora doseljenicima

Papa je oštro komentirao i nedavne događaje koji s imigrantima u Europskoj uniji. Podsjetimo, papa Franjo posjetio je i Lampedusu gdje se prošle godine dogodila velika tragedija. "Dosljenicima trebamo pružiti potporu. Europa treba donijeti rješenja koja će njegovati dostajnstvo svake osobe. Mediteransko područje ne smije postati grbolje", naglasio je papa Franjo.

Osvrnuo se i na robolvlasnički odnos u kojem mnogi žive. "Moramo biti iznad vrijednosti multinacionlnih kompanija. Ne smijemo graditi kule od pijeska s ozbiljnim društvenim posljedicama, koja su u suprotnosti s robovlasničkim odnosom."

Prave promjene u Svetoj Stolici tek slijede

Posjet ovog popularnog i skromnog pape je pobudio veliki interes javnosti. U Europskom parlamentu je bilo akreditirano rekordnih 900 novinara, među kojima je i reporterka N1 Nina Kljenak.

Reporterka Nina Kljenak pratila je govor uživo iz Strasbourga te naglasila kako je Papa pri ulasku u sabornicu Europskog parlamenta praćen jakim pljeskom te uzvicima: Papa Francesco!Zanimljivo je i spomenuti kako se papa Franjo susreo s gospođom koja mu je prije više od 30 godina iznajmila sobu u Frankfurtu dok je on studirao filozofiju i teologiju.

Papa Franjo je u jednom dijelu svog govora usporedio cijelu Europu s poznatom freskom slikara Rafaela "Atenska škola" koja se nalazi u Vatikanskom muzeju, a na kojoj se nalaze Platon i Aristotel. Platon s uperenim prstom prema gore predstavlja ideje, a Aristotel simbolizira realnost. Ovo je protumačeno kao papin apel za vraćanjem zajedništva i kretanjem na novi put.

"Europa koja korača sigurna i trezvena - takva predstavlja snažnu referentnu točku za čitavo čovječanstvo", zaključio je papa Franjo.

"Osim ovog događaja Papa tek priprema velike promjene u Svetoj Stolici. Osnovao je komisiju za reformu kurije, za reformu katoličanstva. Promjene koje će uslijediti iz ove reforme znat će se sljedeće godine", naglasio je gost specijalne emisije N1 televizije Ivica Maštruko.

[caption id="attachment_925332" align="alignnone" width="750"]