Američki predsjednik Donald Trump potpisao je tri odluke danas poslijepodne, među kojima je i ona o opozivu Transpacifičkog partnerstva (TPP).
Na taj je način jednim potezom pera poništio jedan od najvećih i najkontroverznijih trgovinskih sporazuma u posljednjih 20 godina. TPP nije nikad stupio na snagu, jer nije potvrđen u Kongresu.
Taj sporazum, koji je trebao predstavljati protutežu sve većem utjecaju Kine, potpisalo je 2015. 12 zemalja Azije i Pacifika koje predstavljaju 40 posto svjetskog gospodarstva, ali još nije stupio na snagu. TPP bi štetio američkoj industriji, naveo je.
Tijekom kampanje Donald Trump je rekao da se radi o “groznom” sporazumu i obećao da će ga što prije povući.
Sporazum, koji su podržale američke tvrtke, ispregovarala je administracija bivšeg predsjednike Baracke Obame, ali ga nikad nije odobrio Kongres.
Obamina administracija ga je predstavljala kao najbolji sporazum o slobodnoj razmjeni jer je nadilazio obično ukidanje carinskih barijera.
On je također predviđao ukidanje necarinskih barijera, poput otvaranja državnih natječaja zemalja članicama stranim poduzećima bez prednosti za vlastite državne tvrtke, kao i poštivanje prava rada, prema normama međunarodne organizacije rada.
Ali brojne NGO kritizirale su učinke teksta u pogledu prava radnika, okoliša i gubitka suverenosti i pristupa lijekovima.
Japanski premijer Shinzo Abe, veliki zagovornik sporazuma, priznao je krajem 2016. da TPP bez Sjedinjenih Država “ne bi imao smisla”.
Sporazum je potpisalo 12 zemalja: Australija, Brunei, Kanada, Čile, Japan, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, Singapur, Sjedinjene Države i Vijetnam.
Harry Kazians, ravnatelj obrambenih studija u Centru za nacionalne interese u Washingtonu, rekao je da Trump sada mora naći alternativni način da umiri saveznike u Aziji.
“To bi moglo uključiti višestruke trgovinske sporazume. Japanu, Tajvanu i Vijetnamu bi se trebalo pristupiti prvima jer su ključni za svaku azijsku strategiju koju će provoditi predsjednik Trump”, rekao je, kako navodi Reuters.
Zabrana lobiranja za bivše dužnosnike, ali i informiranja o abortusu
Druga odluka koju je potpisao danas odnosi se na petogodišnju zabranu lobiranja za sve koji rade u administraciji.
“S iznimkom vojske”, naglasio je Trump.
Također je ponovno uveo pravilo da nevladine organizacije ne mogu promovirati prekid trudnoće kao metodu planiranja obitelji, što je pravilo uvedeno u doba republikanskog predsjednika Ronalda Reagana i opoziva se svaki puta kada u Bijelu kuću uđe demokratski predsjednik, te se ponovo uspostavlja kada njome ovlada republikanac. Kritičari ovog pravila iz 1985. godine smatraju ga nasilnim suzbijanjem slobode govora.
Ta odluka bi mogla izazvati zabrinutost američkih udruga obiteljskog planiranja i zaštite ženskih prava, dok se novi predsjednik u vladi okružio visokim dužnosnicima koji su otvoreno neskloni pravu na pobačaj.
Američki protivnici pobačaja su se mobilizirali i već u prosincu usvojili u nekim državama u kojima su na vlasti, drakonske mjere protiv pobačaja. Novi predsjednik je rekao da će jednog gorljivog protivnika pobačaja imenovati u Vrhovni sud, što bi moglo dovesti do poništenja legalizacije pobačaja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
