Njemački Die Welt pitao je 18 dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju o tome prijeti li svijetu nova financijska kriza poput one koja je 2008. uzdrmala globalnu ekonomiju. Odgovor najvećih svjetskih ekonomskih stručnjaka je jedno iznimno zabrinjavajuće “DA”.

Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju jednom se godišnje sastaju da bi raspravljali o aktualnim temama iz njihova znanstvenog područja, a ove godine sastanak se održao u bavarskom gradu Lindauu, na Bodenskom jezeru. Ekonomski nobelovci ne vjeruju baš izjavama Janet Yellen, šefice američkog Sustava federalnih rezervi (tj. Narodne banke) koja je krajem lipnja izjavila da “za naših života više neće biti financijske krize”.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2016. godine Bengt Holmström smatra da Yellen griješi: “Ne bih se kladio da neće biti krize. Kad god smo uvjereni da više neće biti krize banaka, rizik se zapravo povećava.” Njegov kolega Edward Prescott, ekonomski nobelovac iz 2004. godine, ima još mračnije predviđanje: “S velikom sigurnošću možemo očekivati novu financijsku krizu u ne tako dalekoj budućnosti.”

Dapače, ekonomske nobelovce brine što je moguća svjetska financijska kriza političarima nevažna tema. Nju su u zapećak gurnuli terorizam, potencijalni nuklearni sukob SAD-a i Sjeverne Koreje i stalni ispadi novog američkog predsjednika Donalda Trumpa pa se ne posvećuje dovoljno pažnje nestabilnosti financijskih sustava i gospodarskim problemima.

Nobelov laureat iz 2007. Eric Maskin predviđa da bi Trumpova ekonomska politika, u kojoj se najavljuje velike deregulacija Wall Streeta, mogla ubrzati dolazak nove globalne financijske krize. “Ako sadašnja američka administracija odluči olabaviti postojeća pravila, kriza je sve vjerojatnija”, smatra Maskin.

Ekonomski nobelovac iz 2000. Daniel McFadden nudi još strašnije predviđanje: “Financijske krize kreću se kao električna energija kroz jednu veliku mrežu. Kao i kad je riječ o struji, neizbježni su kratki spojevi. Mi danas nemamo odgovarajuće instrumente da bismo te nestabilnosti nadgledali, regulirali i njima upravljali. Zbog toga je nova financijska kriza jednostavno neizbježna.”

McFadden nema vjere ni u ekonomsku stabilnost eurozone, a time ni cijele Europske unije: “Euro može napredovati samo ako EU u fiskalnoj politici eurozone uspostavi zdravije odnose te se odlučno počne boriti protiv gospodarske stagnacije u članicama u kojima vlada slaba produktivnost.” U prijevodu to glasi: gospodarska moć Njemačke zapravo je jedan od destabilizirajućih faktora eurozone.

Nobelovac Prescott dodaje kako je “vrlo pesimističan u vezi eura” i da je “pravo pitanje koliko će štete euro nanijeti članicama eurozone prije potpunog kolapsa”. Ključni problem za Prescotta je taj što su članica EU-a izgubile suverenitet odlučivanja u ekonomskoj politici te upozorava na to da se članicama mora omogućiti mogućnost da – bankrotiraju. Ekonomski nobelovac iz 2002. Vernon Smith ipak smatra da bi euro mogao prosperirati, ali zahvaljujući tome što “SAD u globalnom natjecanju valuta gubi pozicije zbog loše pozicije dolara”.

Na sastanku u Lindauu ekonomski nobelovci su još upozorili na opasnost klimatskih promjena koju vide kao najveću prijetnju stabilnosti svijeta te na sve brži razvoj robotike i automatizacije koji će dovesti do toga da će strojevi oduzeti ljudima milijune radnih mjesta, piše Index.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.