Interes profita dominira farmaceutskom industrijom, tržište je puno beskorisnih lijekova, pri čemu se podaci o nuspojavama olako uskraćuju i liječnicima i pacijentima, teza je knjige "Loši lijekovi" britanskog liječnika Bena Goldacrea, specijaliziranog za razotkrivanje mutnih poslova farmaceutskih korporacija.
Istraživanja lijekova najvećim dijelom financira farmaceutska industrija, koja marketingom kod građana stvara potrebe za nepotrebnim i neučinkovitim lijekovima. Istraživanja se često loše provode, namješta se statističke uzorke i rezultate u korist sponzorskog proizvoda.
Skupi novci za beskorisne lijekove
Liječnici su često obmanuti i ne znaju koji je tretman najbolji, a pacijenti oštećeni jer za skupe novce dobivaju lijek koji im uopće ne koristi ili im čak šteti
Cijelo poglavlje knjige posvećeno je marketingu lijekova jer se ogromna sredstva ulažu u oglašavanje kupcima i liječnicima. Posebno je istaknut “zloćudni potencijal medija” preko kojih proizvođači lijekova sve češće izravno pristupaju korisnicima.
Marketing se obraća direktno građanima, stvarajući kod njih potrebe i za onim lijekovima koji im uopće ne trebaju. “Reklamiraju lijekove koji će vam sigurno pomoći za neku bolest koju sigurno imate, a korisnicima se pristupa bez filtera liječnika koji bi trebali stati u obranu javnog interesa”, rekao je Šiber.
Pritom se proizvođači lijekova često koriste nekom znanstvenom pričom koja naizgled ima smisla, a u konkretnom slučaju zapravo uopće ne funkcionira. Primjer su lijekovi za psihičke bolesti, za koje je upitno koliko su doista utemeljene na kemijskim i hormonskim neravnotežama ili je to samo još jedan znanstveni mit s ciljem medikalizacije društva, kaže Šiber.
Kao na jedan od ključnih problema autor upozorava na izostanak suradnje između nezavisnih znanstvenika i regulatora, koji uskraćuju podatke o kliničkim istraživanjima lijekova koje stavljaju na tržište.
Regulatorna tijela na udaru korupcije
Upravo za regulatorna tijela kaže da su na velikom udaru korupcije i upozorava da je novac prodro u sve procese legalizacije lijeka, uključujući i udruge pacijenata koje su često na platnim listama farmaceutske industrije.
“Novac i teška korupcija ruše sve filtere koje smo kao moderno društvo postavili da nas se ne truje i ne liječi nečim što nije stvarno učinkovito”, ustvrdio je Šiber.
“Puno je negativnih primjera gdje regulatori nisu htjeli dati podatke o kliničkim istraživanjima”, kaže recezentica knjige Livia Puljak navodeći primjer Tamiflua, lijeka protiv gripe, koji je prije nekoliko godina bio jako medijski eksponiran.
Mnoge Vlade potrošile su u strahu od gripe puno novca za kupnju Tamiflua. Proizvođač se dugo odupirao zahtjevima da predoči rezultate kliničkih istraživanja, a kada je napokon popustio pod pritiskom javnosti, pokazalo se da je učinak lijeka minimalan, kaže Puljak.
VEZANE VIJESTI
Autor knjige nudi rješenje u osiguravanju neovisnog analiziranja podataka koje dostavlja farmaceutska industrija, kako bi javnost imala prilike steći pravi uvid u djelovanja i nuspojave nekog lijeka.
Također je pozvao liječnike da se ograde od farmaceutske industrije – ne uzimaju od njih nikakve usluge ni proizvode i ne odlaze na plaćene kongrese.
Ben Goldacre (1974.) britanski je liječnik i višestruko nagrađivani autor članaka i publicističkih knjiga iz područja znanosti. Specijaliziran je za razotkrivanje mutnih znanstvenih tvrdnja koje iznose novinari, farmaceutske korporacije, uredi za odnose s javnošću, prevaranti – ali i nelogičnosti koje se skrivaju u nerazumljivim Vladinim izvješćima.
