Hrvatska može postati važnije odredište za zdravstveni turizam, no za to treba jača suradnja privatnog i javnog sektora, koordinacija ministarstava, brendiranje i promocija, kao i veća uloga Vlade u privlačenju investicija, poruka je predsjednika Globalnog vijeća za zdravstveni turizam Emina Cakmaka.

Cakmak je to poručio na nedavnom Prvom investicijskom forumu zdravlja i turizma Adriatic regije u Zagrebu na kojemu je predstavio i dostignuća zdravstvenog turizma u Turskoj, koja se u tom segmentu u manje od deset godina pozicionirala na treće mjesto preferiranih odredišta u svijetu, a namjerava do 2023. postati prvo.

Osim što je na čelu Globalnog vijeća za zdravstveni turizam, Cakmak je prije 12 godina osnovao i istoimeno tursko Vijeće koje koordinira, prati i potiče razvoj zdravstvenog turizma u toj zemlji, a po mnogima je i najveći autoritet u svijetu za taj segment zahvaljujući rezultatima u Turskoj, kojima su, po njegovoj ocjeni, znatno pomogle reforme, mjere i poticaji investicijama turske vlade.

Turska do 2023. želi biti prva u svijetu

“Privatne investicije i poticaji države, kvalitetni turistički i zdravstveni kadar, sve raznolikija ponuda i sadržaji u Turskoj, pogotovo u njenoj unutrašnjosti, te pojačana promocija uz konkurentne cijene, omogućili su da se u zadnjih pet godina pozicioniramo među tri vodeća odredišta zdravstvenog turizma u svijetu, što smatram iznimnim uspjehom. No, tu nećemo stati, jer do 2023. želimo postati broj jedan u svijetu i planiramo broj stranih pacijenata-turista u našim bolnicama i centrima zdravstvenog turizma sa sadašnjih 750 tisuća povećati na 2 milijuna, što vjerujemo da ćemo i uspjeti, jer zadnjih nekoliko godina svake godine bilježimo rast tog segmenta od oko 40 posto”, naglasio je Cakmak.

Ističući kako je u Turskoj taj razvoj krenuo zapravo privatnim investicijama te naoko malim mjerama vlade, poput odluke da će državne bolnice, koje su bile ‘krcate’ pacijentima i listama čekanja, otvoriti osiguravajućim društvima te da će vlada pacijentima i u državnim i u privatnim bolnicama snositi troškove od 70 posto, a 30 posto sami pacijenti,

Cakmak kaže da je upravo to jako pomoglo unapređenju sustava bolnica u Turskoj, ali i da krenu brojne, većinom privatne investicije.

Kada su te investicije završene i počele donositi milijunske prihode, zahvaljujući i ‘zdravstvenim’ stranim turistima, turskoj vladi su investitori i vijeće predočili rezultate s naglaskom da to može donijeti i veće prihode, nakon čega je Vlada 2011. krenula i s poticajima investitorima, da bi 2012. dobili i zakon koji definira podršku ministarstva gospodarstva zdravstvenom turizmu, kao strateškom multisektoru koji donosi velike i brojne pozitivne efekte.

“To je bilo prvi puta u svijetu, koliko smo pratili, da se država na taj način odredila prema zdravstvenom turizmu, a ni još danas nema ničeg sličnog. Turska je među vodećim zemljama u svijetu i s više milijardi eura investicija u zdravstveni turizam, a vlada je odlučila i da svakom investitoru u taj segment besplatno da zemljište, zadržavši pritom brigu o pacijentima putem ministarstva zdravstva, što je također iznimno važno za privatne investitore da se ne moraju time baviti”, kaže Cakmak.

Naveo je i da se u Turskoj trenutno gradi više od 70 bolnica u javno-privatnom partnerstvu, vrijednih više milijardi eura, od čega 22 u gradovima, od kojih su neke i već otvorene, a među onima koje su u gradnji je i najveća klinika u svijetu u Istanbulu s više od 15 tisuća kreveta koja će pod imenom Renesansa vrata otvoriti 2019.

Sličnosti i razlike Hrvatske i Turske za zdravstveni turizam

“Hrvatska i Turska imaju brojne sličnosti po mediteranskom okruženju, pogodnoj klimi, kvalitetnom zdravstvenom i turističkom kadru, pa i prometnoj, turističkoj i drugoj infrastrukturi, što je jako važno za zdravstveni turizam, no razlikuju se u nečemu jako bitnom, a to je da smo u Turskoj uspjeli postići visoku suradnju privatnog i javnog sektora, kao i da se u procese razvoja zdravstvenog turizma uključila vlada s brojnim reformama za povećanje privatnih investicija”, ocjenjuje Cakmak.

Trenutno se u 18 gradova diljem Turske uspješno razvija zdravstveni turizam, što je također velika razlika u odnosu na Hrvatsku, gdje zapravo nema još nijedne tako brendirane destinacije, a najveću konkurenciju Turska u tom segmentu vidi u Njemačkoj i SAD-u, pri čemu je prednost Turske cijena.

Razlika je i u edukaciji i ulaganju u ljude, jer je za potrebe velikog broja bolnica, kojih je u deset godina otvoreno oko 300, kao i zbog razvoja turizma Turska trebala i više kadrova, što je njihova vlada također poticala i motivirala odličnim uvjetima, pa su se brojni turski liječnici i drugo osoblje vratili iz Njemačke i drugih zemalja svijeta u Tursku, kao što su ti uvjeti privukli i druge nacije da dođu raditi u tu zemlju.

“Puno smo jeftiniji od mnogih zemalja, a nudimo istu ili i bolju kvalitetu usluga te pouzdanost s obzirom da sve naše bolnice, klinike, lječilišta i centri imaju najbolje svjetske certifikate i akreditacije. Pacijenti-turisti nam najviše dolaze iz zemalja koje su četiri do pet sati leta od Turske, ali dolaze i iz dalekih odredišta, poput Australije, Kanade i Afrike”, kazao je Cakmak.