Čile bira u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora nasljednika Michelle Bachelet između socijalističkog novinara Alejandra Guilliera i bivšeg šefa države s desnice, Sebastiana Pinere.
Približno 13,4 milijuna stanovnika pozvano je na birališta između 8 i 18 sati po lokalnom vremenu.
Gotovo 40.000 Čileanaca u inozemstvu, prisutnih u 62 zemlje, počelo je glasovati već u subotu navečer, primjerice u Wellingtonu, na Novom Zelandu.
Smatran velikim favoritom, Pinera, bivši desni šef države (2010.-2014.) i milijarder, zauzeo je čelnu poziciju u prvome krugu, ali sa slabijim rezultatom nego što se predviđalo (36,6 posto) te vodi ispred 64-godišnjeg Alejandra Guilliera (22 posto).
pročitajte još
Protivno svim očekivanjima, kandidatkinja krajnje ljevice Beatriz Sanchez (46), također novinarka, dobila je 20 posto glasova. postavši tako treća politička sila u zemlji.
Birači Sanchezove, koja nije dala savjet za koga glasovati, ali je rekla da će ona glasovati za Guilliera, mogli bi biti prevaga.
Šest kandidata ljevice dobilo je 19. studenoga ukupno 55 posto glasova.
Čileom, jednom od glavnih ekonomija Latinske Amerike, upravljala je zadnje četiri godine socijalistkinja Michelle Bachelet. Tu zemlju poznatu kao konzervativno društvo Bachelet je potresla nizom naprednih reformi, među kojima su prihvaćanje homoseksualnog braka i depenalizacija pobačaja, ranije zabranjenog.
Zakon sadašnjoj predsjednici ne dopušta da se kandidira za još jedan mandat, a vjetar sada puše prema desnici u regiji: Argentina s Mauriciom Macrijem, Brazil s Michelom Temerom, Peru s Pedrom Pabrlom Kuczynskim, svi sad imaju konzervativne predsjednike čime se obilježava kraj ciklusa za latinoameričku ljevicu.
Tko god pobijedi u nedjelju, neće imati većinu u parlamentu. Parlamentarni izbori organizirani tijekom prvog kruga i prvi put s proporcionalnim rezultatima ostavili su rascijepljenu situaciju u oba doma.
Nasljednik Bacheletove na čelu pete regionalne sile imat će uz sebe gospodarstvo. Nakon četiri godine usporenog rasta od prosječnih 1,8 posto, BDP će rasti za 2,8 posto 2018., procjenjuje CEPAL, gospodarsko povjerenstvo UN-a za Latinsku Ameriku.
Obilježen sa 17 godina Pinochetove diktature, Čile nakon devedesetih godina predstavlja središte političke stabilnosti i gospodarske dinamičnosti u regiji.
