Diljem Katalonije počela su u ponedjeljak masovna okupljanja prosvjednika nakon što je ranije tijekom jutra devetero katalonskih dužnosnika osuđeno na zatvorske kazne između 9 i 13 godina zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017.
Stanovnici autonomne pokrajine na sjeveroistoku Španjolske počeli su se spontano okupljati na trgovima, u Barceloni je prekinut promet na više prometnica, a studenti su izašli s predavanja.
„Sloboda, sloboda“, uzvikuju prosvjednici i u ostalim mjestima gdje nose katalonske zastave i transparente s natpisom “Sloboda političkim zatvorenicima”.
Presuda je snažno djelovala na emocije pobornika nezavisnosti koji su ranije najavili masovne prosvjede i opći štrajk. Prosvjedi u Kataloniji dosad su bili nenasilni.
„Oslobođenje i sloboda“, poručio je preko društvenih mreža Carles Puigdemont, koji je bio predsjednik katalonske vlade tijekom organiziranja referenduma i potom nepriznatog proglašenja republike, a koji se nalazi u Belgiji.
U Kataloniju, pokrajinu sa 7,5 milijuna stanovnika, prošli tjedan su poslane dodatne policijske snage. Željezne barijere postavljene su ispred parlamenta u Barceloni kako bi se spriječilo njegovo zauzimanje te ispred ostalih institucija poput ureda središnje španjolske vlade.
Vrhovni sud je u ponedjeljak osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne te još troje na zabranu obnašanja javnih funkcija. Osuđeni su zbog ustanka i korištenja javnog novca za organiziranje referenduma kojeg je bio zabranio Ustavni sud. Odbačena je optužba za pobunu, koja je implicirala nasilje, a na kojoj je inzistiralo državno odvjetništvo.
Prve katalonske reakcije: Nepravedno suđenje
VEZANE VIJESTI
Prvooptuženi Oriol Junqueras, bivši potpredsjednik katalonske vlade, tijekom suđenja započetog u veljači tvrdio je da nisu prekršili zakon. On je osuđen na 13 godina zatvora.
“To je osveta. Suđenje je bilo nepravedno”, poručila je Katalonska republikanska ljevica (ERC), stranka kojoj pripada Junqueras.
Član njegove bivše vlade Raul Romeva, zadužen za međunarodne odnose, dobio je 12 godina zatvora, baš kao i ostali članovi, Jordi Turull te Dolores Bassa. Joaquim Forn, zadužen za unutarnje poslove, i Josep Rull dobili su kazne od 10,5 godina zatvora.
Bivša predsjednica katalonskog parlamenta Carme Forcadell osuđena je na 11,5 godina zatvora i također na zabranu obnašanja javnih dužnosti. Ona je predsjedala regionalnim parlamentom u kojem je u listopadu 2017. izglasana uspostava samostalne republike Katalonije, koja je zatim i proglašena, no na terenu nije zaživjela.
„Nepravda je konzumirana. Ovo je mračan dan za demokraciju“, poručila je preko društvenih mreža Forcadell.
Jordi Sánchez i Jordi Cuixart, bivši vođe nevladinih organizacija za nezavisnost, osuđeni su na 9 godina zatvora.
Troje dužnosnika – Santi Vila, Meritxell Borras i Carles Mundó – osuđeni su na zabranu obnašanja dužnosti i na novčane kazne.
Devetero od dvanaest osuđenih dužnosnika nalazilo se u pritvoru gotovo dvije godine.
Ne ‘politički zatvorenici’, nego političari koji su prekršili zakon, tvrdi vlast
Španjolski premijer Pedro Sánchez najavio je javno obraćanje tijekom dana, a isto tako i predsjednik katalonske vlade Quim Torra.
Iz vladajuće Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE) poručili su kako je potrebno prihvatiti presude jer je Španjolska pravna država. Još ranije je socijalistička vlada poručila kako u Španjolskoj nema “političkih zatvorenika” nego “zatvorenih političara” koji su prekršili zakon. Pablo Casado, predsjednik oporbene Narodne stranke desnog centra, izjavio je kako njegova stranka “poštuje presudu”.
Ovo je bilo najznačajnije suđenje u Španjolskoj u posljednja četiri desetljeća.
Katalonija od 1978. godine ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici Katalonije su podijeljeni oko pune nezavisnosti.
Španjolska vlada i Ustavni sud tvrde da ustav usvojen prije 41 godinu, prilikom prelaska Španjolske iz diktature u demokraciju, ne dopušta referendume ni u jednoj od 17 pokrajina, čime brani jedinstvo države.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows | i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
