Predsjednik Donald Trump ovog je tjedna razgovarao s predsjednikom Vladimirom Putinom i predsjednikom Volodimirom Zelenskim, što predstavlja najintenzivniju diplomaciju usmjerenu na okončanje rata u Ukrajini od ruske invazije prije tri godine.
Početni znakovi nisu ohrabrujući, budući da je Putin odbio Trumpov prijedlog 30-dnevnog primirja. No, Trump otvara svaku priliku za dijalog i predstavlja je kao uspjeh. Svaki od lidera pokušava manipulirati diplomacijom u svoju korist i igrati igru javnog mnijenja – ne najmanje kako bi izbjegli krivnju ako sve propadne, piše CNN.
Bijela kuća stvara iluziju značajnog napretka kako bi održala mogućnost razvoja mirovnog procesa i podržala sve slabiju tvrdnju da je Trump vrhunski pregovarač, jedinstveno sposoban donijeti mir.
Putin je odbio Trumpov veliki zahtjev za primirjem. Jednostavno, još nije spreman okončati rat, što potvrđuju novi uvjeti koje Ukrajina nikada ne bi mogla prihvatiti ako želi preživjeti kao suverena država. No, Kremlj također ne želi otuđiti Trumpa, pa mu nudi primamljiv nagovještaj velikog moćnog odnosa s Putinom kako bi ga uvukao u pregovore.
Potvrđen argument Zelenskog
Zelenski brzo uči. Ne može si priuštiti ponavljanje katastrofalnog sukoba u Ovalnom uredu, pa sada spremno pristaje na gotovo sve što Trump traži. Ironično, upravo je argument Zelenskog koji je izazvao sukob – da se Putinu ne može vjerovati da će sklopiti ili održati primirje – sada potvrđen kao točan.
Ukrajina i Rusija bore se za Trumpovu pozornost i nastoje optužiti drugu stranu za ometanje mira. Nakon burne noći, obje strane su optužile jedna drugu za kršenje djelomičnog sporazuma posredovanog od strane američkog predsjednika kako bi se spriječili napadi na energetsku infrastrukturu. Njihov nesklad čak i oko ovog manjeg detalja podriva Trumpove optimistične izjave da je mirovni sporazum nadohvat ruke.
SAD ignorira početni neuspjeh i gura dalje
Bijela kuća javno ignorira Putinovu nepopustljivost, hvaleći ton njegova razgovora s Trumpom u utorak i zakazujući tehničke razgovore s Rusima u Saudijskoj Arabiji u narednim danima.
Stvaranje iluzije napretka može biti važan aspekt mirovnih pregovora, nudeći poticaj zaraćenim stranama da ostanu za stolom. No, u ovom slučaju, čini se da alternativna stvarnost također služi kako bi se zaštitila reputacija predsjednika koji je tvrdio da bi riješio rat u roku od 24 sata ako ga birači vrate u Bijelu kuću. Tijekom telefonskog poziva u utorak, Putin je očito nadmudrio američkog predsjednika koji ne želi nametnuti nikakav pritisak kremaljskom moćniku.
S druge strane, Trump se čini popustljivijim prema Zelenskom, možda zbog ukrajinskog predsjednika koji sada koristi laskaviji ton. Tijekom njihova jednosatnog razgovora u srijedu, Trump se složio pomoći u pronalaženju prijeko potrebne protuzračne obrane za Ukrajinu u Europi. Glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Leavitt, izjavila je da će SAD nastaviti pružati vojnu pomoć i obavještajne podatke Ukrajini. To je značajno jer je Trump ranije prekinuo takvu pomoć kako bi prisilio Kijev da pristane na njegovo 30-dnevno primirje. Također predstavlja rijetku kritiku Putina, koji je zahtijevao prekid američke vojne i obavještajne podrške Ukrajini kao uvjet za sudjelovanje u pregovorima o trajnom miru.
“Upravo sam završio jako dobar telefonski razgovor s predsjednikom Zelenskim iz Ukrajine. Trajao je otprilike jedan sat“, napisao je Trump na Truth Socialu. „Velik dio razgovora temeljio se na jučerašnjem pozivu s predsjednikom Putinom kako bismo uskladili zahtjeve i potrebe Rusije i Ukrajine. Nalazimo se na pravom putu.“ Trumpova optimistična procjena gotovo je apsurdno vedra. No, ipak je bolja nego prije nekoliko tjedana, kada je Zelenskog nazivao „diktatorom“.
Nakon razgovora s Putinom i Zelenskim, Trumpov san o mirovnom sporazumu čini se daljim nego ikad. Ipak, ako se sva ovotjedna drama nekako pretvori u stvarni pokušaj postizanja pravednog i trajnog dogovora, Trump će dokazati da su njegovi kritičari bili u krivu.
Rusija nije promijenila svoje ciljeve od invazije
Trumpova administracija sada će osjetiti što znači kremaljska “diplomacija vađenja zuba”. Putin je načelno pristao na 30-dnevno primirje, ali ga je u praksi odbio postavljanjem uvjeta koji bi značili kapitulaciju Ukrajine i Zapada. Dugotrajni pregovori o tehničkim pitanjima dat će ruskim snagama vremena da iskoriste svoju trenutnu prednost na bojištu i istisnu ukrajinske trupe iz regije Kursk – jednog od rijetkih teritorijalnih aduta Kijeva u budućim mirovnim pregovorima.
Putinovi uvjeti za mirovni sporazum – uključujući smjenu sadašnje ukrajinske vlade, demobilizaciju ukrajinskih snaga i povlačenje NATO-a iz istočne Europe – ostaju nepromijenjeni.
Na pregovorima s Rusijom u Saudijskoj Arabiji ranije ovog mjeseca, američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da će naredni dani testirati ozbiljnost Moskve u pregovorima. „Na njima je da kažu da ili ne. Nadam se da će reći da. Ako to učine, mislim da smo postigli veliki napredak. Ako kažu ne, tada ćemo, nažalost, znati što je prepreka miru ovdje.“ Prema Rubijevim vlastitim kriterijima, Moskva je sada dala negativan odgovor. No, iz političkih i diplomatskih razloga on to ne može reći otvoreno i nema drugog izbora nego nastaviti pregovore.
Finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen najbolje je sažela trenutačno stanje pregovora u intervjuu za CNN-ovu Isu Soares u srijedu: “Trump želi mir. Europa želi mir. Ukrajina želi mir. A samo jedan nedostaje – to je Putin.“
Rusija se vjerojatno neće povući
Prema ruskom izvješću o njihovu razgovoru u utorak, Putin je Trumpu ponudio priliku za stvaranje širokih odnosa s Rusijom, što je nešto čemu američki predsjednik očito teži i zbog čega rat u Ukrajini vidi kao sporednu stvar.
Sljedeći korak za SAD je pregovaranje o primirju na Crnom moru – što je Putinu također prihvatljivo jer, baš kao i predloženi prekid napada na energetsku infrastrukturu, može lišiti Kijev jednog od njegovih najuspješnijih borbenih područja.
Ukrajina nema izbora nego igrati Trumpovu igru
Rubio i savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz opisali su poziv Trumpa i Zelenskog kao „fantastičan“. To predstavlja diplomatski trijumf za ukrajinskog predsjednika, manje od tri tjedna nakon što je bio izbačen iz Ovalnog ureda.
Zelenski je prilagodio svoj pristup, očito shvaćajući da, kako bi poštedio svoju zemlju od najgorih posljedica Trumpovih proruskih instinkta, mora biti ona strana u sukobu koja najvidljivije radi na miru – i time doprinosi Trumpovom željenom diplomatskom uspjehu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare