Od stotinu svjetskih gradova najranjivijih na promjene u okolišu, svi osim jednog su u Aziji, a od toga se četiri petine nalaze u Indiji i Kini.

Diljem svijeta više 400 gradova s ukupno milijardu stanovnika izloženo je visokom ili ekstremnom riziku od kombinacije onečišćenja, manjka pitke vode, toplinskih udara, prirodnih katastrofa ili klimatskih promjena, pokazalo je izvješće tvrtke za procjenu poslovnih rizika Maplecroft.

Na vrhu popisa je Džakarta, megagrad izmučen zagađenjem, poplavama i toplinskim udarima, no najcrnjoj budućnosti izložena je Indija, zemlja s 13 od 20 gradova s najvećim rizikom.

Po analizi Maplecfrofta Delhi je drugi na listi rizičnih od ukupno 576 gradova, a u prvih deset su još tri indijska grada, Chennai koji je treći, Agra je šesta i Kanpur deseti.

Ako se analizira samo onečišćenje, koje uzrokuje sedam milijuna preranih smrti u svijetu, 20 najzagađenijih svjetskih gradova s najmanje milijun stanovnika nalazi se u Indiji, a Delhi je na neslavnom prvom mjestu.

Kineska srednja klasa

Nakon Azije najveći udio gradova s visokim rizikom nalazi se u područjima Bliskog istoka i sjeverne Afrike, a Lima je jedini neazijski grad koji se ‘probio’ u top 100.

“Pola svjetske populacije živi u gradovima i oni su ključan pokretač bogatstva, no istodobno su izloženi onečišćenju, oskudici vode i prirodnim opasnostima”, rekao je glavni autor izvješća Will Nichols.

Premda bogatija od Indije i Kina je suočena s velikim izazovima kada je posrijedi onečišćenje okoliša. Ondje je najveći problem onečišćenje vode. Među prvih 50 gradova u toj kategoriji, 35 je kineskih.

No drugačiji politički sistem mogao bi ići u prilog Kini. “Ondje je sve više pripadnika srednje klase koja zahtijeva čišću vodu i zrak, što se odmah reflektira na vladine ciljeve”, objašnjava Nichols.

“Kineska hijerarhijska struktura i spremnost na hitne i nagle mjere, poput zatvaranja tvornica, toj zemlji daju bolje šanse da izbjegne rizike”.

Globalno zagrijavanje

Kad je posrijedi samo globalno zagrijavanje, najteže će nastradati kontinent koji je za to najmanje odgovoran – Afrika. Ondje je 40 od 45 klimatski najugroženijih gradova.

Osim što su izloženi sve gorim sušama i toplinskim udarima, tamošnji su gradovi i najlošije opremljeni za suočavanje s takvim problemima.

“Dva najmnogoljudnija afrička grada, Lagos i Kinšasa, među onima su s najvećim rizikom”, kaže se u izvješću. Posebno su ranjivi i Monrovia, Brazzaville, Freetown, Kigali, Abidjan i Mombasa.

U izvješću se su analizirale i prijetnje od ekstremnih događaja i njihov utjecaj na uvjete života u gradovima, na potencijal za ulaganja, sposobnost prilagodbe na promjene, ranjivost i operativni kapacitet.