EK donosi višegodišnji proračun, Ressler: Bit će teže nego ikad doći do brojke od 361 zastupnika

"Proračun se donosi na sedam godina, a u briselskom žargonu nazivamo ga VFO - višegodišnji financijski okvir", započinje Ressler.

"Danas, sa službenim predstavljanjem prijedloga proračuna, nakon što ga EK donese - počinje ozbiljna višedimenzionalna šahovska partija. Ne u nekim apstraktnim brojkama ni Excel tablicama nego što znače i investicije i - što je narav Europe u narednih 10 godina.

Ovaj proračun će odredit smjer Europe u narednom desetljeću", najavljuje Ressler.

Prioriteti Unije, međutim, vrlo su široki.

"Najteži" proračun dosad

"Od obrane, inovacija, socijalne Europe... No prave prioritete možete detektirati tek po tome kako se alociraju ograničena sredstva. Stoga je ovaj dogovor jedna od najzahtjevnijih operacija", govori Karlo Ressler i pritom naglašava:

"Ovaj put to će biti još i teže. Svijet se promijenio do neprepoznatljivosti, a neke članice imaju ozbiljnih proračunskih ograničenja. U Francuskoj i Njemačkoj, dvije najveće europske ekonomije su upravo pale vlade zbog nesnalaženja i neuspjeha oko dogovora oko proračunskih pitanja što podcrtava težinu zadatka koji je pred nama", naglašava hrvatski zastupnik u EP-u.

"Bit će teže nego ikad doći do brojke od 361 zastupnika koji će podržati proračun, a time i sve europske politike koje se njime financiranju", predviđa on.

Oko obrane kao glavnog prioriteta ipak će se moći složiti sve članice. Ili?

"Apsolutno, uz konkuretnost gdje se predviđaju najveća povećanja. Obrana kreće od niske baze, bila je zanemarivana, ali sada počinje novo poglavlje u kontekstu dogovora postignutog na razini NATO-a" (čime su se države članice s izuzećem Španjolske obvezale na izdvajanje 5 posto BDP-a na obrambene kapacitete).

Pametnije i opsežnije izdvajanje za obranu

"Bitno je da će se za obranu morati izdvajati pametnije", naglašava Ressler pa pojašnjava što to konkretno znači.

"Puno je dupliciranja, fragmentiranja s nacionalnih razina. To je nešto europski proračun teoretski može riješiti. Jedan euro uložen na europskoj, nudi više nego euro uložen na nacionalnoj razini", govori.

Dodaje da se u kontekstu obrane stvara, kako on to naziva - "lažna dilema".

"Oko toga što to znači za druga područja financiranja poput privredne politike, konkurentnosti. To je itekako povezano. Naš zadatak je naći razumni okvir, balans koji će voditi računa o tome što se događa i koji će poboljšati efikasnost ulaganja u fondove", rekao je.

Zanemarivanje obrane

Računa li na podršku proračuna od strane klubova Zelenih i Liberala EP-a?

"Čini mi se da je svijest o zanemarivanju obrane tu. Nisu bili skloni obratiti dovoljni fokus na sigurnost i obranu. Nažalost, ti klubovi su bili uključeni u rastakanje sigurnosnih institucija na nacionalnim razinama, pri čemu smo mi ustajali, primjerice prilikom napada na hrvatsku policiju", govori Ressler.

Kako će se veće izdvajanje za obranu odraziti na kohezijske fondove?

Na pitanje hoće li zbog promjene fokusa EU-a patiti primjerice, potpore za poljoprivrednike, Ressler odgovara da se neće veličinom uopće moći uspoređivati s izdvajanjima za obranu.

"Poljoprivredna politika financirana je kroz aktualni proračun s praktički trećinom, isto kao i kohezijska politika. Mislim da će slično biti i nakon pregovora", ocjenjuje.

"Govoreći o obrani, govorim o osnaživanju industrijske baze. Hrvatska može tražiti svoje prilike - naša obrambena industrija je jedna od najprepoznatljivijih izvoznih brendova. Poljoprivreda i kohezija je na neki način središnji dio europskog projekta, ne samo proračuna", govori Ressler.

"Ono što je za Hrvatsku bitno je da ta konvergencijska mašina koja nam je pomogla da više sa 60 posto, koliko smo imali prilikom ulaska 2013., dođemo na 80 posto prosječne europske razvijenosti gledajući po BDP-u per capita", tvrdi i govori da su za to zaslužni upravo kohezijski fondovi.

"Ovdje ne mogu riješiti sve samo europski fondovi. Oni mogu potaknuti promjene, a na svima nama je da nastavimo tražiti nove razvojne iskorake u smislu povećanja produktivnosti, konkurentnosti u različitim gospodarskim granama. Potrebno je naći nove modalitete", ocjenjuje.

Znači li sve to manje europskog novca za Hrvatsku?

"Prerano je za takve kalkulacije. Nema nikakvih službenih brojeva koji su na stolu. Oni će biti objavljeni danas, ali iz njih neće biti moguće saznati slojevitost. Ono što je činjenica je da je Hrvatska danas snažnija i da moramo pronalaziti nove načine kako stvarati dodanu vrijednost korištenjem visokotehnoloških opcija", zaključuje Ressler.