Rastući troškovi hrane, gospodarska stagnacija i sve lošiji životni standard mogli bi birače gurnuti u ruke krajnje desnice na europskim izborima kasnije ove godine, što bi moglo dodatno uzdrmati političku agendu u Bruxellesu, piše AFP.
Građani EU-a suočeni su s višestrukim krizama.
Dok se gospodarstvo Europske unije oporavljalo od pandemije koronavirusa, Moskva je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, prisilivši Europu da traži nove izvore energije.
Cijene plina i električne energije porasle su, što je nanijelo štetu kućanstvima i tvrtkama.
U jeku rasta životnih troškova, europska krajnja desnica je napredovala. Giorgia Meloni pobijedila je na izborima u Italiji 2022., a Geert Wilders u Nizozemskoj prošle godine.
“Postoji korelacija između porasta populističkih snaga te ekonomske i financijske krize”, rekao je Thierry Chopin, politolog na Institutu Jacques Delors.
“Radikalna desnica danas značajno iskorištava osjećaj osiromašenja” i “vrlo snažan pesimizam” među biračima, rekao je Chopin.
Inflacija ipak pada, što europskim političarima daje nadu da će se gospodarstvo EU poboljšati nakon više od godinu dana bez rasta.
No, poboljšanja će početi biti vidljiva tek nakon ljeta, a ne za vrijeme izbora koji će se održati u cijeloj EU-u za Europski parlament od 6. do 9. lipnja.
Gotovo tri od četiri stanovnika EU-a vjeruju da će njihov životni standard pasti ove godine, dok gotovo svaki drugi kaže da se već pogoršao, pokazuje istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta objavljeno u prosincu.
Oko 37 posto sudionika reklo je da imaju poteškoća s plaćanjem računa.
Zatvaranje tvornica sve je češće u automobilskoj industriji, posebno u Njemačkoj.
Između studenog i siječnja, proizvođač autodijelova Bosch rekao je da ukida 2700 radnih mjesta, dok je ZF zatvorio pogon koji zapošljava 700 ljudi, a Continental je rekao da će ukinuti tisuće administrativnih poslova.
“Njemačka industrija je pod jakim utjecajem visokih cijena energije i pati od električne tranzicije u automobilskoj industriji. Trenutno ne vidimo zaokret u knjigama narudžbi”, rekla je Charlotte de Montpellier, ekonomistica ING banke.
Slabija Njemačka
Njemačka je u recesiji od prošle godine, a to utječe na cijelu Europu.
Potrošnja je i dalje slaba zbog visokih cijena.
Rekordno visoke kamatne stope Europske središnje banke za obuzdavanje inflacije štete ulaganjima i uzrokuju posrnuće tržišta nekretnina.
U međuvremenu međunarodna trgovina, opterećena usporavanjem Kine, ne može kompenzirati slabu domaću potražnju.
“Gospodarstvo eurozone stagniralo je u (četvrtom tromjesečju), a mislimo da će stagnirati i u prvoj polovici ove godine jer se učinci prošlog monetarnog stezanja nastavljaju osjećati, a fiskalna politika postaje sve restriktivnija”, rekao je Jack Allen-Reynolds iz Capital Economicsa.
Države članice EU-a također su ograničene pravilima EU-a o javnoj potrošnji.
Francuska je ponovno uvela porez na električnu energiju u veljači, što je prouzročilo povećanje od skoro 10 posto.
“Mjere štednje mogu pogurati ogroman broj naših građana u ruke krajnje desnice jer se osjećaju napuštenima”, upozorio je zastupnik u Europskom parlamentu Philippe Lamberts.
Pritisak krajnje desnice na politike
Nekoliko istraživanja pokazuje snažan porast stranaka krajnje desnice koje pripadaju skupini Identitet i demokracija (ID).
Ta grupacija uključuje francusko Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, njemačku stranku AfD, belgijski (flamanski) Vlaams Belang i austrijski FPO.
ID bi mogao postati treći klub po broju zastupnika u Europskom parlamentu i preteći liberalni klub Obnovimo Europu koji ima sličnu snagu kao druga radikalno desna skupina koja raste – Europski konzervativci i reformisti (ECR).
U ECR-u su stranka Giorgie Meloni, poljski PiS, španjolski Vox itd.
“Velika koalicija” koja okuplja pučane, socijaldemokrate i Obnovimo Europu “trebala bi ostati većina u Europskom parlamentu, ali će nedvojbeno biti oslabljena”, rekao je stručnjak Chopin.
Prema studiji think tanka European Council on Foreign Relations ta bi koalicija ove godine mogla osvojiti 54 posto mjesta u Europskom parlamentu, što je pad u odnosu na trenutnih 60 posto.
Krajnja desnica već vrši pritisak na institucije EU, primjerice, podupiranjem bunta poljoprivrednika u posljednjih nekoliko tjedana.
Ako iz izbora u lipnju izađe jača, krajnja desnica će vjerojatno tražiti strožu migracijsku politiku i još više će otežati usvajanje zakona u određenim područjima poput zaštite okoliša.
Krajnja desnica bi također pokušala blokirati veću integraciju EU-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!