Europa se naoružava: Evo koje zemlje intenzivno ulažu u svoje oružane snage

Ne toliko što to traži američki predsjednik Donald Trump, nego jer se i u Njemačkoj širi svijest kako se lijepim riječima ne može zaustaviti vojna agresija. Tako novi njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul najavljuje kako bi nova njemačka vlada ubuduće trebala ulagati u obranu 5% BDP-a. To je izjavio na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u turskoj Antalyji. Njemačka, prema riječima ministra, podržava prijedlog glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea da se 3,5 posto izdvaja za vojne potrebe, a dodatnih 1,5 posto za obrambenu infrastrukturu. Konačna odluka i planovi svih članica NATO-a će se vjerojatno čuti tek na sastanku na vrhu NATO-a krajem lipnja u Haagu, piše DW.

I kancelar Friedrich Merz najavio je u svojem obraćanju Bundestagu kako želi Bundeswehr razviti u "konvencionalno najjaču vojsku Europe“.

Ali i druge europske države postavljaju ambiciozne ciljeve.

Poljska: Bedem na istočnom krilu

Poljska već godinama intenzivno ulaže u svoje oružane snage s ciljem postati najjača kopnena sila u Europi. Prošle je godine 4,12 posto BDP-a išlo u obrambeni proračun. Glavni cilj Varšave je naravno biti učinkovito naoružana da Rusija niti ne pomisli ugroziti njeno područje.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika u profesionalnoj vojsci i teritorijalnoj obrani. Do 2035. ta bi brojka trebala porasti na 300.000. U tijeku je i opremanje suvremenom vojnom tehnikom: više od 600 tenkova – naručenih između ostalog iz Južne Koreje i SAD-a – te raketni sustavi HIMARS, dronovi i u budućnosti i borbeni zrakoplovi F-35 trebale bi biti oprema pješaštva i zrakoplovstva Poljske. S druge strane, poljska mornarica se smatra relativno slabom.

Njemačka: Od nećkanja do vodeće uloge?

Bundeswehr trenutno ima oko 182.000 aktivnih vojnika. Ministarstvo obrane planira povećanje na najmanje 203.000 do 2031., dok se povremeno spominje i cilj od 240.000. Modernizacija obuhvaća sve grane vojske: treba zamijeniti stare tenkove, zrakoplove i ratne brodove, a naglasak je i na digitalizaciji i unapređenju zapovjednog lanca. Jer i u njemačkim arsenalima je mnogo oružja i opreme "samo na papiru" dok u prošlosti nije bilo novaca za njihovo održavanje. Ključni industrijski akteri u Njemačkoj su Rheinmetall, Airbus Defence and Space te Diehl-Gruppe, ali u tom sektoru je sve izrazitija međunarodna suradnja jer je i izvoz izuzetno važan.

Francuska: Nuklearna sila s globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila u EU i vodi strategiju globalne prisutnosti i vojne samostalnosti. U vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz 175.000 pripadnika paravojnih postrojbi poput Žandarmerije i oko 26.000 rezervista.

Francuska mornarica raspolaže nuklearnim nosačem zrakoplova Charles de Gaulle i strateškim podmornicama, čime ima snažan nuklearni kapacitet odvraćanja. Borbeni zrakoplovi Rafale osiguravaju zračnu nadmoć i također su opremljeni za korištenje nuklearnog oružja.

Predsjednik Emmanuel Macron znatno je povećao obrambeni proračun otkako je preuzeo dužnost 2017. U dramatičnom televizijskom obraćanju početkom ožujka, detaljno je govorio o „ruskoj prijetnji" koja se nadvija nad Europom. Stoga bi francuski obrambeni proračun trebao biti gotovo udvostručen.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

S ciljem od gotovo 2,4 posto BDP-a, Velika Britanija također planira povećati obrambene izdatke, s naglaskom na visokotehnološku opremu: dronove, umjetnu inteligenciju i laserske sustave. Kraljevska mornarica raspolaže s dva nosača zrakoplova, iako je u pravilu samo jedan operativan. Zračne snage su visoko modernizirane – njihovu jezgru čine američki borbeni zrakoplovi F-35B kakvih britanska vlada planira nabaviti ukupno 138 komada.

Međutim, britanske oružane snage s oko 140.000 aktivnih vojnika (uključujući 4000 Gurki) relativno su male. Za razliku od mnogih zemalja EU-a, trenutno nisu predviđena veća povećanja osoblja.

Premijer Keir Starmer naglašava vjernost savezima i globalnu spremnost za intervencije. Britanska vojna oprema u velikoj mjeri ovisi o američkoj tehnologiji, osobito kad je riječ o nuklearnom oružju na podmornicama.

Italija: Snaga u zraku i na moru, slaba na kopnu

S 1,49 posto BDP-a prema podacima NATO-a za 2024., Italija je još uvijek ispod dosadašnjeg cilja od dva posto. Ipak, s 165.000 aktivnih vojnika, dva nosača zrakoplova i snažnim zrakoplovstvom gdje su i Eurofighteri i F-35, Italija spada u vojnu težu kategoriju Europe.

No kopnene snage smatraju se zastarjelima i nužno su potrebne reforme. To bi se trebalo promijeniti: premijerka Giorgia Meloni želi Italiju učiniti najjačom tenkovskom silom Europe. U tu svrhu naručeno je više od 1000 borbenih i višenamjenskih tenkova od tvrtke Rheinmetall. Strateški fokus Italije je Sredozemlje i sigurnost globalnih trgovačkih ruta, piše DW.