Rat u Ukrajini promijenio je, po riječima kancelara Olafa Scholza, tijek povijesti u Njemačkoj kao događaj koji je iz temelja preokrenuo ne samo vanjsku politiku zemlje, nego i svakodnevicu njemačkih građana.
Kad je početkom prosinca 2021. socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz zasjeo na čelo njemačke vlade sačinjene od tri stranke, socijaldemokrata, zelenih i liberala, nitko nije ni slutio da će upravo taj političar, koji inače nerado istupa u javnosti, za koji tjedan biti prisiljen izići za govornicu Bundestaga i najaviti “prijelomni trenutak” u njemačkoj povijesti.
Tada u politički govor uveden pojam “Zeitenwende” (“prijelomni trenutak”) kasnije je postala i riječ godine.
Duboko otrežnjenje u odnosima s Rusijom
Njemačka javnost, a ni njeni političari, nisu skloni velikim i pompoznim riječima, a tradicionalno su alergični na duboke promjene. No napad Rusije na Ukrajinu 24. veljače primorao je suzdržanog socijaldemokratskog kancelara da najavi potpuni preokret velikog dijela dosadašnje njemačke vanjske politike.
Ona je, i to ne samo što se tiče odnosa prema istočnoj Europi, prije svega Rusiji, bila još uvijek pod utjecajem maksime iz ere Willyja Brandta, koji je približavanje prema istoku tražio među ostalim i u poboljšanju gospodarskih odnosa.
Sve je to s ruskom invazijom palo u vodu. Njemačka je i inače već dulje vrijeme bila na udaru kritika partnera na zapadu i na istoku zbog popustljive politike prema Kremlju i potpunog oslanjanja na jeftini ruski plin od kojeg je profitirala i bujala njemačka kemijska industrija.
Taj ovisnički odnos prema Rusiji nije prestao ni nakon ruske aneksije Krima 2014. nego se nastavio njemačkom podrškom izgradnje druge trase plinovoda Sjeverni tok.
Njemački proračun pod pritiskom novih izazova
Nakon ruske invazije novi kancelar i njegova vlada najavili su obrat ne samo u energetskoj politici nego i u obrambenoj.
Višedesetljetno zapostavljanje vlastitih oružanih snaga i potpuno oslanjanje na NATO i američke trupe stacionirane u Njemačkoj od 2.svjetskog rata, dovelo je do toga da je Bundeswehr u situaciji koju mnogi definiraju kao “potpuna neučinkovitost”.
Oružje koje ne funkcionira, nezadovoljstvo vojnika i nepripremljenost na izazove novog vremena trebali bi biti otklonjeni specijalnim fondom od 100 milijardi eura, koji je kancelar obećao ministarstvu obrane u sljedećih nekoliko godina.
Uz to, postajalo je sve jasnije da u energetici povratka na staro nema. Jedan od prvih poteza njemačke vlade bilo je slanje emisara u svijet u potrazi za alternativama ruskom plinu.
Čarobno i skupo rješenje bio je ukapljeni plin (LNG). Zeleni ministar gospodarstva i energetike Robert Habeck još je na proljeće u Kataru pripremio teren za sklapanje ugovora o isporuci ukapljenog zemnog plina.
Istodobno je krenula izgradnja infrastrukture za uvoz LNG-a jer Njemačka, s osloncem na zemni plin iz Rusije, nije njome raspolagala. Početkom prosinca otvoren je prvi terminal u Wilhelmshafenu, a kancelar Scholz govori o “novoj njemačkoj brzini” ističući da se i u Njemačkoj, poznatoj po pedantnoj, ali sporoj birokraciji, stvari mogu obavljati brzo.
Glavna tema – kako se grijati ove zime
Sličnu promjenu donijelo je i produljenje roka rada dviju preostalih nuklearnih centrala do travnja iduće godine. Sve je to trn u oku Zelenih i njihove baze koja vjeruje da je rat u Ukrajini samo isprika za produljenje agonije ovisnosti o fosilnim gorivima.
Jedan dio baze nezadovoljstvo je manifestirao i neobičnim akcijama poput bacanja boje na poznate umjetnine ili lijepljenjem za prometnice.
Pripadnici skupine “Posljednja generacija” okrenuli su veći dio nacije protiv sebe ali još uvijek nisu ostvarili cilj da vladu pokrenu na brže donošenje odluka koje bi rezultirale usporavanjem klimatskih promjena, poput ograničenja brzine na njemačkim autocestama.
Opskrba energijom postala je, i ne samo zbog prosvjeda, temom svakodnevice, posebice zbog poskupljenja uzrokovanog prestankom uvoza ruskog plina i nafte.
Već je na proljeće postalo jasno da građanima ova zima donosi teret koji mnogi ne bi bili u stanju nositi. Vlada je ponovno odlučila duboko posegnuti u državnu blagajnu donoseći čitav niz paketa rasterećenja građana zbog porasta cijene energije i inflacije, koja je na jesen po prvi put od pedesetih godina premašila granicu od 10 posto.
Ukupno 300 milijardi eura vlada je izdvojila za preuzimanje računa grijanja za prosinac, financiranje gornje granice cijene plina i struje, uvođenja povoljne mjesečne karte za javni prijevoz.
“Građani Reicha” pokušali srušiti vlast
Unatoč tomu je i dalje je dovoljan broj onih, prije svega na istoku zemlje, koji su ove godine našli razloga za izlazak na ulicu tražeći rušenje vlade.
Ovaj put ne zbog vladinih mjera protiv koronavirusa (koje su osim obveze nošenja maski u javnom prijevozu, službeno početkom ožujka ukinute) nego protiv navodne nedjelotvornosti vlade u mjerama za olakšanje svakodnevice građanima pogođenima rastom cijena.
I dok se kod kuće njemačku vladu poziva na red zbog premalo pomoći, u Bruxellesu je prozivaju da donosi mjere koje će zbog svoje velikodušnosti prema vlastitim građanima u neugodnu situaciju dovesti ostale članice EU-a.
Da među ovim nezadovoljnicima ima i onih koji su čak spremni rušiti ustavni poredak SR Njemačke, pokazala je i racija početkom prosinca koja je prilično šokirala njemačku javnost.
Diljem zemlje uhićeno je 26 pripadnika tzv. Građana Reicha, grupacije koja ne priznaje SR Njemačku u današnjoj formi nego se poziva na onu prije 1. svjetskog rata.
Skupina čiji broj se procjenjuje na oko 20.000 pripadnika u dobroj mjeri je uključena u svaki oblik prosvjeda protiv vlasti. Iako su dosad smatrani rubnom skupinom smušenjaka, spoznaja da je među uhićenima i mnogo pripadnika aktivnih i bivših oružanih snaga bacila je novo svjetlo na ovaj pokret.
Nastavljeni njemački napori za zapadni Balkan
Rat u Ukrajini neposredno je utjecao i na intenziviranje njemačkog političkog angažmana na zapadnom Balkanu. Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i kancelar Scholz u nekoliko su posjeta regiji jugoistočne Europe dali do znanja da je nakon ruske agresije ovaj dio Europe još intenzivnije u središtu zanimanja njemačke vanjske politike.
Ovi napori su okrunjeni i još jednim samitom EU-a i zapadnog Balkana u sklopu Berlinskog procesa kojeg je prije gotovo jednog desetljeća pokrenula bivša kancelarka Angela Merkel.
Na kraju godine kao rezultat ove inicijative, kandidatski status za ulazak u EU je dobio i “vječni bolesnik” Balkana, Bosna i Hercegovina.
U 2023. s manje optimizma
U 2023. Njemačka ulazi s manje optimizma nego ostatak svijeta, pokazuje ispitivanje instituta Ipsos iz Hamburga. Svega 52 posto ispitanih Nijemaca smatra da će 2023. biti bolja nego “prekretnička” 2022.
Na svjetskoj razini postotak optimista je sa 65 posto osjetno viši. I to iako ekonomski instituti za Njemačku predviđaju značajan pad inflacije i lagani gospodarski oporavak nakon šokova iz 2022.
Osim izbora za parlament Bavarske na jesen, na političkom planu ne očekuju se značajniji događaji. I taj jedan izbor ne bi trebao donijeti značajne promjene na političkoj karti Njemačke.
Od zakonskih promjena se najviše pozornosti posvećuje planiranoj reformi useljeničkog zakonodavstva od kojeg vlada očekuje ublažavanje nedostatka radnika na tržištu rada.
Iako je u Njemačku tijekom 2022. stiglo preko milijun izbjeglica iz Ukrajine od kojih, prema anketama, dvije trećine trajno ili bar nekoliko godina namjerava ostati u Njemačkoj, njemačko tržište rada i dalje pati od kroničnog manjka radne snage.
Pored prevladavanja energetske krize, smirivanje situacije na tržištu rada tako ostaje glavna zadaće koalicijske vlade koja je prvu godinu na vlasti, usprkos povijesnim izazovima, preživjela uz manje udarce.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!