Ruska Crnomorska flota nekoć se smatrala centralnim elementom u pokušaju Vladimira Putina da osvoji Ukrajinu. Ali ta flota i njezino prateće zračno krilo pretrpjeli su ukrajinske napade projektilima i bespilotnim letjelicama, pretvarajući silu od koje su nekoć svi strepili u nešto što je postalo naknadna misao u najvećem europskom ratu u sedam desetljeća, piše Politico.
Kada je Putin pokrenuo svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu u veljači, ruska Crnomorska flota bazirana na Krimu bila je u središtu akcije, lansirajući krstareće rakete Kalibr na vojne i civilne ciljeve duboko u zemlji, blokirajući pristup ukrajinskim lukama i prijeteći amfibijskim desantom na Odesu.
Od tih ranih dana, međutim, Kijev je preuzeo inicijativu jer su raketni napadi i misteriozne eksplozije izazvali pustoš u ruskoj floti, potopivši nekoliko brodova — uključujući njenu glavnu krstaricu Moskva — i uništivši njeno zračno krilo bazirano na Krimu u dramatičnom napadu ovaj mjesec.
vezana vijest
Dok je Crnomorska flota bila dovoljno jaka da drži malu ukrajinsku mornaricu na odstojanju, ona nikada nije bila ponos ruske mornarice. Ruska Sjeverna flota, sa sjedištem u Severomorsku, daleko je najveća i najmodernija snaga Kremlja, a neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu poslala je i neke svoje brodove u pomoć. Ali očekivalo se da će flota sa sjedištem na Krimu igrati veliku ulogu u onemogućavanju ukrajinskih snaga na jugu u obrani od eventualnog amfibijskog napada, a istovremeno braniti okupirani poluotok. Dok ruske podmornice s vremena na vrijeme pucaju na Ukrajinu, flota nije ispunila očekivanja postavljena na početku rata i ukopala se u obrambeni položaj u luci ili daleko od obale kako bi izbjegla ukrajinski napad, piše u velikom članku Politico.
Od proljeća samo su se nagomilavali problemi za Crnomorsku flotu kao rezultat lošeg vodstva, zastarjele opreme i oholosti, a to su Ukrajinci rado iskoristili.
Niz vojnih gafova i nesreća doveo je do smjene zapovjednika flote, admirala Igora Osipova. ‘Crnomorska flota je pokazala neozbiljnost u načinu na koji se pripremala, pozicionirala i provodila operacije s obzirom na prijetnju ukrajinskog otpora’, kaže Michael Kofman, direktor Programa za proučavanje Rusije u think thanku CNA iz Virginije.
A taj ukrajinski otpor bio je žestok. Ukrajinska raketa Neptun, koja je potopila crnomorsku krstaricu Moskva, i rakete Harpun, koje je donirala Danska, a koje su ovog proljeća potopile ruski opskrbni brod, prisilile su flotu da mjesecima ostane daleko od obale i izvan borbe.
Oleksandr Turčinov, bivši vršitelj dužnosti predsjednika Ukrajine i bivši tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu koji je pokrenuo projekt Neptun, rekao je za Politico da je ponosan što je taj projektil pogodio krstaricu Moskva.
‘Sat vremena nakon što je krstarica pogođena čuo sam se s Olegom Korostiljevim, glavnim dizajnerom ukrajinskog biroa Luch’, rekao je u intervjuu s južne crte bojišnice, na kojoj je raspoređen kao časnik. Korostiljev je bio ključan za razvoj programa Neptun. ‘Čestitali smo jedan drugome jer smo prvi put vidjeli ozbiljan rezultat projekta Neptun’, rekao je.
vezana vijest
Turčinov je rekao da je projektil Neptun također pogodio fregatu Admiral Essen u travnju. Ali zbog određenog vremena koje mora proći između lansiranja Rusija je uspjela oboriti drugu raketu koja je ciljala brod. Ukrajina je to shvatila kao lekciju te je na Moskvu ispalila dva projektila istovremeno. ‘Probili su protuzračnu obranu i uspjeli potopiti metu’, rekao je Turčinov.
I na kopnu i na moru ‘ruske snage mnogo su ranjivije nego što su mislile da jesu’ prije rata, rekao je visoki dužnosnik ministarstva obrane novinarima ovog mjeseca. Ova osoba govorila je pod uvjetom anonimnosti kako bi otvoreno mogla svjedočiti o ratu, prenosi tportal.
Ne samo da se krstarica Moskva nalazi na dnu Crnog mora, nego su Ukrajinci zadali novi udarac floti napadima na Zmijski otok. Naime Ukrajinci su u svibnju i lipnju Zmijski otok, koji je okupirala Rusija, danima napadali bespilotnim letjelicama i projektilima te oštetili ili uništili nekoliko manjih desantnih i transportnih brodova koje su Rusi usidrili na strateški važnom otoku 22 milje od jugozapadne obale Ukrajine. Napadi su također uništili nekoliko modernih protuzračnih obrambenih i radarskih sustava, u biti okončavši rusku dominaciju morem i zrakom te vrativši ključni komad zemlje pod kontrolu Kijeva.
Bitka za Zmijski otok pokazala je da ruska flota nije imala odgovor na ukrajinske napade, a rusko napuštanje tog strateškog otoka ostavilo je njihove brodove na moru još ranjivijima na ukrajinske napade.
‘Gubici ruskih amfibijskih brodova nedvojbeno su važniji od gubitaka Moskve’, rekao je Rob Lee, viši suradnik Instituta za istraživanje vanjske politike koji prati rusku i ukrajinsku vojsku. Gubici su narušili sposobnost Rusije da premješta trupe i opremu oko Krima morem i učinili su Ruse neodlučnijim oko korištenja modernih desantnih brodova Sjeverne i Baltičke flote koje su dovukli kao ispomoć.
Činjenica da Rusija nije spremna koristiti brodove kao borbenu silu znači da je Crnomorska flota postala praktički nemoćna i da zapravo ‘ne postoji već nekoliko mjeseci’, rekao je drugi dužnosnik ministarstva odbrane za Politico.
Jedan zapadni diplomat složio se s tom procjenom, rekavši za Politico da je ‘ruska Crnomorska flota slomljena i sada se koristi samo kao obrambena sila uz povremene napade krstarećim projektilima’. Držanje flote na moru, daleko od obale, ‘ozbiljno ograničava mogućnosti ruske kampanje’ u južnoj Ukrajini. Sama flota — sastavljena od malih korveta i fregata natovarenih projektilima, desantnih čamaca i šest podmornica — još uvijek ima više od 30 brodova na moru ili u luci, ali njihova učinkovitost i sposobnost manevriranja ozbiljno su smanjene nakon gubitka Zmijskog otoka. Ruska flota ‘zapravo ne čini mnogo’, rekao je zapadni dužnosnik. ‘Zmijski otok im je dao malo više fleksibilnosti, a sada im je to oduzeto. Gubitak samo još više smanjuje njihove taktičke sposobnosti’, kazao je.
Zrakoplovna pukovnija Crnomorske flote, bazirana u zračnoj bazi Saki na Krimu, također je teško pogođena ovog mjeseca u zračnim napadima koji su uništili oko polovicu zrakoplova jedinice, rekao je zapadni dužnosnik. Uz to, dron je navodno napao sjedište flote u lučkom gradu Sevastopolju u srpnju i ponovo prošlog tjedna.
Ukrajinski napadi i publicitet koji su dobili na Zapadu nisu prošli nezapaženo kod Putina. Smjena glavnog admirala Crnomorske flote bila je popraćena u ruskim državnim medijima, što je gotovo nečuven potez režima koji uvijek mora ostaviti dojam moći i sposobnosti, usprkos dokazima koji govore suprotno. ‘Loša priprema, očita nepažnja i općenito nemaran stav Crnomorske flote vjerojatno su doveli do otpuštanja admirala’, rekao je Kofman.
Da nešto ne valja, pokazuje i činjenica da nakon napada dronom na sjedište Crne flote u Sevastopolju Rusi ‘nisu promijenili svoje operativne procedure’, što je dovelo do drugog napada dronom na tu zgradu. Sve u svemu, čelnici flote od početka rata ‘nisu se uspjeli prilagoditi’, a ratna zbivanja ‘otkrila su strukturne nedostatke u floti u smislu obuke, profesionalnosti i poštivanja sigurnosnih procedura’.
Isti ti neuspjesi muče rusku vojsku u cjelini od samog početka invazije, od trenutka u kojem su elitne snage i teške oklopne jedinice odbijene u svom pohodu prema Kijevu, a i kasnije, kada su ruske trupe potisnute iz Buče i Irpina na sjeveru, gdje nisu mogle zadržati ranije osvojena područja. Loša komunikacijska enkripcija također je dovela do gotovo stalnih napada na lokacije ruskog zapovjedništva i stožera, što je rezultiralo smrću najviših časnika, uključujući generala.
Posljednjih tjedana vojni analitičari bili su zapanjeni ruskim inzistiranjem na gomilanju streljiva u velikim skladištima nedaleko od prve linije bojišnice, što su Ukrajinci iskoristili i iz noći u noć gađali ih raketama i topničkim granatama, pretvarajući skladišta u vatrene kugle, prenosi tportal.
Ukrajinski napadi na stacionarne ciljeve na kopnu i moru na neki su način zamrznuli sukob, rekao je zapadni diplomat. Nakon šest mjeseci borbi Rusi i njihova zamrla logistika te zapovjedna struktura uništili su sve ranije ambicije Kremlja da vodi kratak i oštar rat. ‘Čini se da oni samo pokušavaju ograničiti gubitke, umjesto manevriranja i utjecaja na bojnom polju i u Crnom moru’, rekao je diplomat.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare