"U Austriji svi misle da austrijsku politiku moraju voditi Austrijanci"

Profesor Tihomir Cipek s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu komentirao je rezultate austrijskih izbora na kojima je pobijedila desna Slobodarska stranka.

Cipek nije iznenađen rezultatom izbora u toj zemlji, kaže kako Austrija slijedi trend koji je sama najavila još 1999. Objašnjava kako je to trend borbe između globalista i suverenista.

“Kad pitate njihove glasače, oni neće reći da su nezadovoljni ekonomijom, ekonomija funkcionira, reći će da su nezadovoljni demokracijom, da njihovo mišljenje nitko ne uvažava, to je glavni razlog zašto su se glasači odvojili od Pučke stranke. Jer smatraju da oni previše slušaju EU. Oni žele svoju politiku i žele da im se austrijska država ponovno vrati. Hoće li uspjeti, to ćemo vidjeti”, govori.

Moguće koalicije

Velika koalicija narodnjaka i socijaldemokrata je, podsjeća Cipek, svojevrsna tradicija Austrije.

“Austrija je uvijek bila rodno mjesto nacionalizma”, kaže Cipek podsjećajući da je većina članova Slobodarske stranke bila ili protjerana ili su bili članovi nacionalsocijalističke stranke. Stranka se 90-ih, za vrijeme Jorga Heidera podijelila na dva krila i tada je došlo do prvog loma stranke. Slobodarski forum koji je tada nastao odvajanjem od matične stranke nije uspio postati parlamentarna stranka. Za hrvatske građane je zanimljivo i to da je vlasnik Strabaga financirao Slobodarski forum, naglašava Cipek. “U politici nije sve novac, nešto su i ideje. Ideje koje moraju dobiti podršku. Slobodarskom forumu to nije uspio, Pučka stranke je išla previše prema centru i većina birača je išla FPO-u. … Pogrešna je teza da su se radnici odjednom razočarali socijaldemokracijom prešli i počeli glasati za Slobodarsku stranku, nema istraživanja koje to potvrđuje”, govori Cipek.

Glavi problem za moguće sklapanje koalicije Slobodarske i Pučke stranke je, smatra Cipek, to što Herbert Kickl ne pristaje na to da bude manje od premijera.

“Poruke Slobodarske stranke Austrije su potpuno jasne. Nije tu problem loše komunikacije. Slobodarska stranka je bila sotonizirana i sad odjednom Pučka stranka ulazi u koaliciju s nekim koga je nazivala ekstremnom desnicom. To nije ekstremna desnica. Oni nisu protiv demokracije, nego za još više demokracije. Ne misle ni da je nasilje legitimno u politici, a nemaju ni rasističkih stavova, oni su nacionalisti. Oni žele da ljudi koji su došli u Austriju glasaju za njih i to im i kod dijela imigranata uspijeva”, objašnjava Cipek.

Neutralnost

On podsjeća da je Austrija uvijek isticala poziciju neutralnosti, a isto tako čini i Slobodarska stranka.

Što još radi Slobodarska stranka? “Osnovna je ideja da se naše ljude zaštiti od migracija. Kako? Tako da dajemo velike dotacije obitelji. To je stranka koja ide protiv globalne klase koja nameće pravila EU-a, hoće vas uvući u NATO, zato oni nisu došli u parlament kad je na sjednici bio Zelenski. Neutralnost nije toliko vanjskopolitička pozicija, nego je to njihova nacionalna pozicija. Drugo je obitelj, treće je duh podržavanja malog poduzetništva… … U Austriji se svi bore da se uspostavi ravnoteža između rada i kapitala. U Austriji svi misle da austrijsku politiku moraju voditi Austrijanci, i to ne samo etnički Austrijanci”, govori Cipek.

Odnos prema Rusiji

Slobodarsku stranku se proziva i zbog simpatija prema Rusiji.

“Normalni standard u Uniji je postao rat, onda to ratništvo traje u EU-u, ide se iz pobjede u pobjedu do konačnog poraza. Nacionalisti su skeptični, zatvoreni, baš ih briga za Rusiju. Ne mislim da bi Austrija mogla biti mekani trbuh, osim ako neutralnost ne shvaćate kao mekani trbuh…”, govori Cipek.

On smatra i da je jačanje desnice u Europi prirodan proces jačanja dinamike. Kaže kako ljudi vide kada nešto nije u redu, navodeći primjer europskih izbora. “Ljudi vide da politička dinamika postoji na razini nacionalnih država, a da se druge politike vode na razini EU-a, da sve određuje EK. Bilo bi dobro da mi sudjelujemo u donošenju zakona, ali EP mi ne izgleda kao tijelo koje sudjeluje u donošenju zakona. … Ovi ljudi s desnice žele demokraciju, to je bit njihovog prosvjeda. Dosta nam je Van der Bellena koji govori da je liberalna demokracija ugrožena. Vidite da se to pojavilo ’90. Možda bi neki ljudi i demokraciju koja bi bila i liberalna, to ima niz mana, ali ne bih bio sklon raditi od toga… Postoje neki strukturalni procesi koji integriraju Europu, ovo je više jedna vrsta protesta”, zaključuje Cipek.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.