
Latvijski parlament u četvrtak je glasao za izlazak iz međunarodnog ugovora usmjerenog na borbu protiv nasilja nad ženama, nakon što je konzervativni partner u vladajućoj koaliciji podržao taj potez prkoseći i premijerki i predsjedniku.
Oglas
Ukidaju je zbog "definicije roda"
Istanbulska konvencija, koju je uspostavilo Vijeće Europe i potpisali deseci država članica, definira nasilje nad ženama kao kršenje ljudskih prava i bavi se različitim oblicima nasilja temeljenog na spolu.
No, latvijski protivnici ugovora tvrde da on uvodi definiciju roda koja nadilazi biološki spol, uokvirujući ga kao društveni konstrukt. Kažu da su postojeći nacionalni zakoni dovoljni za rješavanje nasilja temeljenog na spolu.
Jedna od tri koalicijske stranke, Zeleni i sindikat poljoprivrednika, odstupila je od premijerke Evike Siline i pridružila se oporbi kako bi progurala izlazak s 56 glasova u parlamentu od 100 mjesta.
"Ovo ni na koji način neće utjecati na obiteljsko nasilje. Zaštita od obiteljskog nasilja bila je u latvijskom zakonodavstvu čak i prije Istanbulske konvencije", rekao je za Reuters Gunars Gutris, zastupnik iz Zelenih i sindikata poljoprivrednika.
Oko 5000 ljudi prosvjedovalo u centru Rige
Oko 5000 ljudi prosvjedovalo je u srijedu u središtu Rige protiv povlačenja, izvijestila je javna televizija LSM. Silina se obratila okupljenima, izražavajući svoju podršku ostanku u ugovoru.
"Ovo će biti razoran udarac ugledu Latvije u Europskoj uniji, kao i na međunarodnoj razini", rekao je za Reuters Andris Suvajevs, predsjednik parlamentarne skupine Progresivaca, liberalne vladine koalicijske stranke.
🇵🇱🤝🇱🇻Ahead of tomorrow’s vote in the Latvian Parliament on the Istanbul Convention, I’ve sent a letter to my Latvian colleagues expressing full support for Latvia to remain a party to the Convention. Violence against women is not ideology - it’s about human rights and dignity! pic.twitter.com/lEpSqYWhDu
— Agnieszka Pomaska (@pomaska) October 29, 2025
Konvencija je prvi put potpisana u Istanbulu 2011. godine, a stupila je na snagu tri godine kasnije, a većina zemalja Europske unije ju je potpisala i ratificirala.
Latvija, koja je ratificirala ugovor 2023. godine, na putu je da bude druga zemlja koja će se povući.
Turska istupila 2020., proces započela i Poljska
Turska je dobila oštre kritike Europske komisije kada je istupila 2021. godine.
Godine 2020. tadašnja desničarska poljska vlada započela je proces povlačenja iz ugovora, ali ju je od tada zamijenio centristički kabinet premijera Donalda Tuska, koji je prošle godine otkazao planove.
Češki parlament prošle godine tijesno nije ratificirao konvenciju koju je potpisao 2021. godine.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare
Oglas
NAJČITANIJE
Oglas
Oglas
Najnovije
Oglas
Oglas