Pet dana nakon početka brutalne ruske invazije na Ukrajinu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i njegova hrabra nacija već su učinili više da promijene politiku Zapada prema Rusiji nego što se postiglo u 30 godina summita, obračuna i resetiranja politika nakon kraja Hladnog rata, piše Stephen Collinson u analizi CNN-a.
Otpor ukrajinskog vođe posramio je, ali i inspirirao SAD i Europsku uniju da učine mnogo više – i mnogo brže – da bi pretvorili Rusiju u nepoželjnu zemlju nego što se u prvi mah činilo da su spremni. Obećavši Zelenskom oružje i municiju, Zapad se, barem se tako čini, uvlači u posredan rat s Moskvom preko Ukrajine, iako ta zemlja nije članica NATO-a koja bi imala koristi od ugovora za međusobnu obranu, piše CNN.
Iako su prošli tjedan inzistirali da će sankcije Rusiji biti nametane postupno, ovisno o njihovom ponašanju, Washington i saveznici su požurili sa sankcijama Putinu osobno i izbacili ključne ruske banke iz SWIFT mehanizma. Veliku promjenu smjera napravila je i Njemačka čiji se kancelar Olaf Scholz obvezao da će premašiti ciljeve NATO-a za ulaganje u vojsku i prestao biti toliko suzdržan po pitanju slanja oružja u ratnu zonu, obećavši da će pomoći u naoružavanju Ukrajinaca u borbi protiv ruskih snaga.
VEZANE VIJESTI
Njemačka je također zaustavila otvaranje Sjevernog toka 2, koji je trebao zapadnoj Europi donositi vrlo važan plin.
Još jedan ključni trenutak bile su riječi mađarskog premijera Viktora Orbana, Putinovog štićenika, da će se svrstati na stranu Europe protiv Rusa. Također, autokratski turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je donedavno gajio dobar odnos s Putinom, pozvao se na konvenciju iz 1930. godina koja bi mogla zakomplicirati ruske pomorske operacije na Crnom moru.
A Britanija, koja je dugo svjesno ignorirala pranje novca ruskih oligarha preko luksuznih nekretnina u Londonu, zakašnjelo je izjavila, riječima premijera Borisa Johnsona, da „u Ujedinjenom Kraljevstvu nema mjesta prljavom novcu.“ Čak je i bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je cijeli prošli tjedan hvalio Putinovu „genijalnost“ dok je trajala invazija, osjetio potrebu u subotu odati počast hrabrosti Zelenskog, kojeg je u jednom trenutku pokušao iznuđivati koristeći američku vojnu pomoć, u telefonskom pozivu koji je rezultirao prvim izglasavanjem za njegov opoziv.
Junaštvo ukrajinskog predsjednika dotaknulo je srca ljudi diljem svijeta i izazvalo lavine gesta podrške. Direktori Formule 1 i europskih nogometnih organizacija oduzeli su Rusiji domaćinstva, nastupi ruskog baleta su otkazani diljem Britanije, a neke američke savezne države povlače rusku robu s polica trgovina.
Emocionalni apeli
Ova značajna čvrstina globalne fronte protiv Rusije uslijedila je nakon žestokih apela Zelenskog za pomoć. Europski vođe govore da je Zelenskij u telefonskim razgovorima prošlog tjedna govorio da ne zna koliko će on ili njegova zemlja moći izdržati.
Malo je onih koji su očekivali da će se Zelenskij, bivši komičar i glumac koji je tjednima ignorirao ili umanjivao važnost američkih upozorenja da će do invazije doći, pretvoriti u vođu na razini koju ovaj trenutak u ukrajinskoj povijesti zahtijeva. Njegovo odbacivanje upozorenja nestalo je nekoliko dana prije invazije, kada je započeo s odašiljanjem emocionalnih poziva za pomoć. Njegova ranija nevoljkost možda je rezultirala nespremnošću njegovih sunarodnjaka za agoniju koja je uslijedila. Ipak, pod najekstremnijim mogućim okolnostima, Zelenskij, ironično, pokazuje upravo one vrijednosti – uključujući čvrstu obranu demokracije – koja bi mogla Ukrajinu kvalificirati za članstvo i u Europskoj uniji i u NATO-u, put koji je Putin svojom invazijom pokušao zatvoriti.
„Oni su jedni od nas i želimo ih u svom okrilju,“ izjavila je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, u nedjelju govoreći o Ukrajini.
Ne samo da Zelenskij od sebe stvara legendu koja će ostati zabilježena u povijesti, usprotivivši se tiraniji na način koji ga smješta rame uz rame sa slavnim disidentima iz vremena Hladnog rata kao što su Poljak Lech Walesa ili Imre Nagy, pogubljeni vođa mađarskog ustanka protiv Varšavskog pakta iz 1956. On nudi i sliku inspirativnog vodstva kakvo je svijetu nedostajalo u vrijeme pandemije kada su mnogi vođe stavljali svoje političke interese iznad javnog dobra i odbijali slijediti pravila za zaštitu javnog zdravlja koja su nametai svom narodu.
Za razliku od bivšeg afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija, koji je pobjegao iz Kabula kada su ga prošlog ljeta napali Talibani, Zelenskij je odlučno rekao da će ostati i boriti se – i moguće je i umrijeti sa svojim ljudima.
Postao je ona najrjeđa vrsta vođe – onaj koji predstavlja volju i karakter svog naroda u ključnim trenutcima povijesti dok ih istovremeno inspirira na velike kolektivne činove, slično kao što je činio britanski premijer Winston Churchill za vrijeme Drugog svjetskog rata ili prvi američki predsjednik George Washington tijekom Američke revolucije i nakon nje.
U trenutku koji će ostati zabilježen u povijesti, Zelenskij je odbio američku ponudu evakuacije na sigurno, odgovorivši SAD-u, prema navodima ukrajinskog veleposlanstva u Britaniji, „borba je ovdje. Trebam municiju, ne prijevoz.“
U još jednoj dirljivoj poruci ove nedjelje, ukrajinski predsjednik upozorio je ostatak svijeta da, iako su on i njegova zemlja prve na liniji, borba se odvija u ime demokracije i slobode cijelog svijeta.
„Ukrajinci su pokazali hrabrost potrebnu za obranu svoje domovine i spas Europe i njezinih vrijednosti od ruske invazije,“ izjavio je. „Ovo nije samo ruska invazija Ukrajine. Ovo je početak rata protiv Europe, protiv europskih struktura, protiv demokracije, protiv temeljnih ruskih prava, globalne vladavine zakona, protiv pravila i mira.“
Alarmantna eskalacija krize
Riječi Zelenskog došle su u trenutak kada je kriza u Ukrajini dobila još jedan, alarmantni nastavak.
Putin, žestoko napadajući vođe NATO-a, stavio je ruske obrambene mehanizme – uključujući nuklearno oružje – u stanje visoke pripravnosti. Taj potez možda je bio povučen da preplaši Zapad, ali je također podigao razinu straha od još veće eskalacije na zaista zabrinjavajuće razine.
Putinova retorika rezultat je njegove sve veće izoliranosti od ostatka svijeta, a njegove snage su usporene na putu u Kijev. Slike uništenih konvoja pokazuju snagu ukrajinskog otpora.
Potreba da se Putinu pruži nekakav diplomatski izlaz nikada nije bila veća, ali niti Zapad niti Ukrajinci ne polažu velike nade u pregovore koji bi se trebali dogoditi u ponedjeljak na granici s Bjelorusijom.
U ponedjeljak se očekuje i veliki pad ruske valute kao rezultat međunarodnih sankcija. To bi moglo pojačati pritisak na Putina i pogoršati njegovo ionako nestabilno raspoloženje.
Čekaju nas ključni trenutci
Ruska invazija Ukrajine je, više nego išta drugo, rezultat opsesije jednog čovjeka padom Sovjetskog zaveza, svjetskim poretkom nakon završetka Hladnog rata i ideje o nepoštivanju ruskih pretenzija za moći. Ali, ako je Putin bio taj koji je započeo ovu krizu, postupci Zelenskog su ti koji su poveli reakciju ostatka svijeta – često korištenjem društvenih mreža koje su ispuhale rusku propagandnu mašineriju.
VEZANE VIJESTI
Ipak, moramo se zapitati dolazi li odgovor prekasno za Ukrajinu.
Kolona ruskih vozila duga gotovo pet kilometara viđena je satelitima na putu za Kijev u nedjelju, pojačavajući strah od mogućeg napada na grad koji bi mogao rezultirati povećanjem ionako velikog broja civilnih žrtava – u nedjelju je objavljeno da su dosad poginula 352 civila. Zapadni vođe kažu da će biti potrebno određeno vrijeme da sankcije poluče rezultate i zadaju udarac Putinu, oligarsima koji ga podržavaju i stanovnicima Rusije. Ali Ukrajina broji posljednje dane, a ne tjedne, kao neovisna zemlja.
Otpor ukrajinskog predsjednika postaje sve važniji za ostatak svijeta. Komplikacije koje doživljavaju ruske snage naglašavaju koliko će teško Rusija podčiniti zemlju veličine Francuske. Podijeljena Ukrajina i potpuna pobuna bile bi mnogo efikasnije pod vodstvom Zelenskog. Njegov novostvoreni utjecaj na svjetske centre i sposobnost da mobilizira politički pritisak na strane vođe mogli bi biti vrlo vrijedni za ukrajinske ciljeve, što znači da bi potencijalni let iz Kijeva u budućnosti mogao biti ključan za ukrajinsku nadu u oslobođenje.
Ali Zelenskij, kao i tisuće njegovih sunarodnjaka, zna da mu je vjerojatno vrijeme odbrojano. Putin je stjeran u kut, što znači da mora ovaj konflikt okončati brzo i odlučno. Ruski vođa, koji je lažno optužio Zelenskog i njegove sunarodnjake kao naciste, već ima iskustva u implementaciji strategije spaljene zemlje koja ne razmišlja previše o civilnim žrtvama. Rusko totalno uništenje čečenskog glavnog grada Groznog koje je rezultat okrutnog pokušaja gušenja separatista moglo bi se gledati kao zlokoban znak onoga što čeka Kijev u sljedećih nekoliko dana.
Nevjerojatan uspjeh Zelenskog dosad samo ga čini još vrjednijom metom za Rusiju. Moguće je da Moskva vjeruje da će se ukrajinski moral urušiti ako Zelenskij bude zarobljen ili ubijen.
Ipak, ono što smo vidjeli u posljednjih nekoliko dana stavlja veliki upitnik na tu ideju.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare