Klimatske promjene utječu i na naše zdravlje: Evo i kako

Klimatske promjene 16. ruj 202421:49 0 komentara
Znanstvenici objasnili na koji način klimatske promjene utječu na zdravlje
MARIO TAMA / GETTY IMAGES NORTH AMERICA / Getty Images via AFP

Vrijeme na ljudsko zdravlje izravno ili neizravno utječe na različite razine. Na primjer, oluja ili bujična poplava uzrokuju ozljede ili smrt. Nadalje, toplinski stres izazvan dugotrajnim visokim temperaturama može nadvladati regulaciju za koje je tijelo sposobno, osobito kod starijih osoba s komorbiditetima.

Klimatske promjene i ljudsko zdravlje

Povišena temperatura može uzrokovati poremećaje spavanja i izazvati nesanicu.

Vremenski i klimatski obrasci također su povezani sa sezonskim infekcijama, uključujući veću učestalost bolesti koje prenose krpelji, poput lajmske bolesti, ako je proljeće posebno toplo.

Sveobuhvatno razumijevanje povezanosti između vremenskih nepogoda i utjecaja na zdravlje moglo bi pomoći u razvoju preventivnih strategija za smanjenje njihovog učinka.

Većina britanskih i europskih izvješća o klimi i zdravlju usredotočena je na kratkoročne mjerljive zdravstvene ishode povezane s vremenom. Malo je istraživanja o zdravstvenim posljedicama dugotrajne izloženosti vremenskim nepogodama.

Zbog složenosti povezanosti klime i zdravlja, predviđanja postojećih modela često su pristrana. Strukturirana stručna prosudba (SEJ) mogla bi prevladati ovaj izazov i pružiti cjeloviti pogled na to kako klimatske promjene mogu povećati smrtnost od specifičnih stanja ili ozljeda.

Ova se strategija naširoko koristi za procjenu nuklearnih rizika i vulkanologiju.

Hladnoća, vrućina, suša, požari i oluje

Trenutna studija upotrijebila je SEJ strategiju za razjašnjavanje doprinosa, složenosti i neizvjesnosti povezanih s klimatskim promjenama i svim uzrocima smrtnosti.

Budući da su vremenske i klimatske opasnosti specifične s obzirom na zemlju i njezin utjecaj na stanovništvo, ova studija odabrala je dobro provjerene i otvorene meteorološke i zdravstvene podatke, posebice iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Na temelju kriterija prihvatljivosti angažirano je ukupno 30 stručnjaka iz 15 institucija, većinom iz Velike Britanije.

Nacionalni registar rizika Ujedinjenog Kraljevstva korišten je za utvrđivanje relevantnih vremenskih i klimatskih opasnosti.

Ti su uvjeti kategorizirani u pet skupina: hladnoća, vrućina i suša, požari, oluje i poplave te složena klima, povezana s višedimenzionalnim uvjetima okoliša koji pogoduju širenju alergena ili zaraznih bolesti. Ta su stanja bila povezana s različitim zdravstvenim ishodima.

Nalazi studije

Trenutna studija otkrila je da je porast globalne srednje temperature potencijalna opasnost za zdravlje u Velikoj Britaniji. Mora se napomenuti da je imućno stanovništvo Ujedinjenog Kraljevstva i Europe koje ima pristup dobro uspostavljenim zdravstvenim sustavima otpornije na klimatske promjene u usporedbi sa zemljama nižeg srednjeg dohotka.

Prema gornjem cilju Pariškog sporazuma, Ujedinjeno Kraljevstvo je prešlo gornji limit od 1,5 stupnjeva celzijeva. Statističko modeliranje pokazalo je da manje ljudi umire od požara u Velikoj Britaniji, ali značajan broj umire od ekstremnih temperatura.

Osim opasnosti od vrućine i suše, velika je i složena klimatska opasnost koja uzrokuje smrtnost uzrokovanu zaraznim bolestima. Također je utvrđeno da su stope smrtnosti zbog niskih temperatura visoke.

Utjecaj na krvožilni sustav

Respiratorna i kardiovaskularna smrtnost povezana s vrućinom osobito je visoka među stanovništvom Ujedinjenog Kraljevstva koje stari, piše Science Alert, a situaciju nije teško preslikati na hrvatsko stanovništvo koje se također bori s demografskom situacijom. Udari munja, izloženost radioaktivnom materijalu od poplava i traume od ostataka oluje također doprinose stopama smrtnosti.

Mnoga su istraživanja pokazala odgovor kardiovaskularnog sustava na ekstremno visoke i niske temperature.

Na primjer, toplinski udar i hipotermija su srčana stanja povezana s promjenama krvožilnog sustava uslijed temperaturnih ekstrema.

Bubrežni sustav, rak kože

Osim opterećenja srčanim bolestima, povišena temperatura također povećava opterećenje zdravlja bubrežnih bolesti i raka kože.

Dugotrajna izloženost vrućim noćima remeti kvalitetu sna, što se povezuje s učestalošću neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti ili Parkinsonove bolesti. Ova zdravstvena opterećenja izravno su povezana s visokim troškovima zdravstvenih usluga. Trenutačni dokazi o utjecaju vremena na stope smrtnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu dominirali su kratkotrajnom izloženošću vrućim i niskim temperaturama koje uzrokuju respiratorno i kardiovaskularno zatajenje.

Međutim, ova je studija također otkrila kako niske temperature utječu na zdravlje mišićno-koštanog sustava i kako zarazne bolesti od složenih opasnosti povećavaju smrtnost.

Slična istraživanja moraju se provesti u budućnosti kako bi se istražilo kako klimatski i vremenski obrasci utječu na zdravlje u drugim regijama svijeta.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!