Koji su dosjei o ubojstvu Kennedyja još uvijek povjerljivi?

Mnogi stručnjaci koji su proučavali već dostupne informacije smatraju da javnost ne bi trebala očekivati šokantna otkrića, ali postoji veliko zanimanje za detalje o atentatu i događajima povezanim s njim. Uz to, istraživačima je privlačna mogućnost pristupa novim značajnim informacijama, prenosi Danas.

Trump je u četvrtak naložio direktoru Nacionalne obavještajne službe i državnom tužitelju da u roku od 15 dana pripreme plan za objavu dokumenata vezanih uz Kennedyjevo ubojstvo. Međutim, nije jasno kada bi ti dokumenti mogli biti dostupni.
Cilj ove naredbe je deklasificirati preostale savezne zapise, uključujući i one vezane uz ubojstva senatora Roberta F. Kennedyja i lidera pokreta za građanska prava Martina Luthera Kinga 1968. godine. Za objavu tih dokumenata, plan se mora izraditi u roku od 45 dana.

Robert F. Kennedy mlađi, kojeg je Trump imenovao za ministra zdravstva, a koji je nećak Johna F. Kennedyja i sin Roberta F. Kennedyja, izjavio je da nije uvjeren kako je usamljeni revolveraš bio jedini odgovoran za atentat na njegovog strica, predsjednika SAD-a 1963. godine.

Kada je te godine zrakoplov „Air Force One“ s predsjednikom i prvom damom Jacqueline Kennedy sletio u Dallas, dočekalo ih je vedro nebo i oduševljena publika. S obzirom na predizbornu kampanju koja je bila na horizontu iduće godine, stigli su u Teksas kako bi ojačali političku podršku.

Međutim, dok je povorka završavala svoju paradu u centru grada, začuli su se pucnjevi iz zgrade Teksaškog skladišta školskih knjiga. Policija je ubrzo uhitila 24-godišnjeg Leeja Harveyja Oswalda, koji je bio na šestom katu, na mjestu idealnom za snajperista. Dva dana kasnije, vlasnik noćnog kluba Jack Ruby ubio je Oswalda pištoljem pred policijom tijekom njegovog prebacivanja u zatvor.

Godinu dana nakon atentata, Warrenova komisija, koju je osnovao predsjednik Lyndon B. Johnson kako bi istražila događaj, zaključila je da je Oswald djelovao sam i da nema dokaza o zavjeri. Međutim, to nije ugušilo mrežu različitih teorija zavjere koje su se razvijale tijekom proteklih šest desetljeća.

Početkom 1990-ih, savezna vlada naložila je da svi dokumenti povezani s atentatom budu pohranjeni u zbirci Državne uprave za arhive i evidenciju. Zbirka, koja broji preko pet milijuna dokumenata, trebala je biti otvorena 2017. godine, osim ako predsjednik ne odluči drugačije.

Trump, koji je 2017. godine započeo svoj prvi mandat, izjavio je da će dopustiti objavu svih preostalih dokumenata, ali je na kraju zadržao neke od njih, smatrajući da bi njihova objava mogla potencijalno ugroziti nacionalnu sigurnost. Neki dosjei objavljeni su tijekom administracije predsjednika Joea Bidena, ali neki još nisu.

Larry J. Sabato, direktor Centra za politiku Sveučilišta Virginije i autor knjige „The Kennedy Half-Century“ (Polovica stoljeća Kennedyja), rekao je da se većina istraživača slaže kako još uvijek nije objavljeno oko 3.000 dokumenata, bilo u cijelosti ili djelomično, a mnogi od njih potječu iz CIA-e.

Još uvijek postoje dokumenti u JFK zbirci za koje istraživači ne vjeruju da će predsjednik dopustiti njihovu objavu. Oko 500 dokumenata, uključujući porezne prijave, nije podlijegalo zahtjevu za objavu 2017. godine.

Neki od dokumenata koji su već objavljeni sadrže detalje o načinu rada obavještajnih službi u to vrijeme, uključujući depeše CIA-e i memorandume koji govore o Oswaldovim posjetima sovjetskoj i kubanskoj ambasadi tijekom njegovog putovanja u Mexico City nekoliko tjedana prije atentata. Taj bivši marinac ranije je prebjegao u Sovjetski Savez, odakle se vratio kući u Teksas.

Jedan dopis CIA-e opisuje kako je Oswald telefonirao sovjetskoj ambasadi dok je bio u Mexico Cityju tražeći vizu za posjetu Sovjetskom Savezu. Posjetio je i kubansku ambasadu, očito zainteresiran za vizu koja bi mu omogućila da posjeti Kubu i tamo pričeka sovjetsku vizu 3. listopada, više od mjesec dana prije atentata, no ipak se vratio u Sjedinjene Države preko graničnog prijelaza u Teksasu.

U drugom memorandumu, datiranom dan nakon Kennedyjeva ubojstva, navodi se da je Oswald, prema prisluškivanom telefonskom razgovoru u Mexico Cityju, komunicirao s časnikom KGB-a dok je bio u sovjetskoj ambasadi.

Bez obzira na to koliko su ovi detalji bitni za javnost, istraživači smatraju da njihova objava doprinosi boljem razumijevanju razdoblja Hladnog rata.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.