Predstojeći tjedni ključni su za rat u Ukrajini i ovo je kritični trenutak rata. A mir je bliže nego što se misli. Sve su to tvrdnje koje je proteklih dana iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prije nego što je otputovao u SAD.
U SAD je Volodimir Zelenski među ostalim otišao na zasjedanje Opće skupštine Ujedinjenih naroda, ali prije svega da bi se susreo s predsjednikom Joeom Bidenom, demokratskom predsjedničkom kandidatkinjom Kamalom Harris, ali i s Donaldom Trumpom čiji se planovi za okonačnje rata u Ukrajini ni u čemu ne preklapaju s planovima službenog Kijeva.
Zelenski je u SAD otputovao noseći svojim sugovornicima plan za pobjedu prisnažen konkretnim uspjehom neočekivanog ulaska ukrajinskih snaga u rusku regiju Kursk, zauzimanja njenog većeg dijela te sve dubljim napadima unutar teritorija Rusije.
Vrijeme za nanošenje poraza Rusiji?
No, pitanje je može li se rat zaista brzo privest kraju ili u tim tvrdnjama Zelenskoga ima propagandnog efekta kako bi se “protresla” javnost i na Zapadu i u samoj Ukrajini umorna i iscrpljena dvoipolgodišnjim sukobom. Vanjskopolitički stručnjak Božo Kovačević smatra da Zelenski doista iskreno vjeruje u to što govori.
“Akcijom u Kursku pokazao je slabosti ruske vojske i mislim da on doista vjeruje da bi Ukrajina, kada bi imala sposobnost snažnijeg djeloavanja u dubini ruskog teritorija, primorao Rusiju na kapitulaciju. Ali njegovi saveznici, uključujući SAD i Ujedinjeno kraljevstvo, zapravo se boje ruske reakcije na eventualni vojni poraz. SAD se boji ruskog nuklearnog odgovora na poraz u konvencionlanom ratu i u tome je razlika između Zelenskog i zapadnih mu saveznika”, kaže.
Logika Zelenskog je vrlo jasna, smatra Kovačević. Rusija je svojedobno proglasila pristupanje Finske i Švedske NATO-u crvenom linijom preko koje neće preći. No, kada su te dvije države ušle u NATO, nije reagirala.
“Na osnovu toga Zelenski zaključuje da Rusija zapravo i nema crvenih linija i da je sada trenutak da Ukrajina, uz izdašnu pomoć Zapada, nanese Rusiji poraz i krene u pregovore s pozicije pobjednika”, ističe.
I Zelenski i Putin imaju identičan problem
No čini se, dodaje Kovačević, da ni politički lideri ni velik broj analitičara na Zapadu ne vjeruje da je to moguće.
“U osnovi, ponašanje Zapada uvjetovano je strahom od moguće upotrebe nuklearnog oružja i u tome se stav Zapada i Zelenskog razilaze. Stvar je u tome što zapadni lideri vode računa o raspoloženju svoga javnog mnijenja, a ono u sve većem broju država ide u smjeru smanjivanja podrške Ukrajini. S druge strane, Volodimir Zelenski očekuje još veću podršku Zapada tako da je sada njegova pozicija vrlo problematična i on čini očajničke napore. Hoće li uspjeti, u ovom trenutku nije moguće predvidjeti s obzirom na sve spomenute okolnosti”, objašnjava Kovačević.
I Zelenski i Vladimir Putin, kaže, imaju identičan problem. Obojici je za privođenje rata kraju potrebna vojna mobilizacija.
“Znamo da se Putin ne usudi raspisati mobilizaciju jer je na izborima dobio 80 posto podrške obećanjem da mobilizacije neće biti. A da bi uspio održati sadšnji intenzitet rata, morao bi proglasiti mobilizaciju. Također, i Zelenski bi, da može obraniti ono što je pod kontrolom ukrajinskih vlasti, morao raspisati mobilizaciju i primorati one koji su napustili zemlju da se vrate i sudjeluju u ratu”, kaže.
Zapad strahuje od nuklearnog rata s Rusijom
Kovačević procjenjuje da je za obojicu situacija kritična.
“Putin je do sada računao s tim da Zapad može kontrolirati Zelenskog i zabraniti mu da napada ciljeve u unutrašnjosti Rusije. Međutim, akcijom u Kursku i nizom napada na ruske energetske potencijale, Zelenski je pokazao da je spreman donositi autonomne odluke. A ako je u tome uspješan, Zapad ne može odustati od podrške Ukrajini. Time su obje strane primorane poduzimati korake koje nije moguće unaprijed predvidjeti”, dodaje.
Na Zapadu, kaže Kovačević, prevladava strah od nuklearnog rata s Rusijom, a Putin se preračunao misleći da Ukrajina neće moći napasti Rusiju na njenom teritoriju.
“Zelenski vjeruje da može brzo pobijediti Rusiju, ali to zahtijeva znatno veće vojne napore nego što ij je Ukrajina u stanju poduzeti. Moguće je da se u Rusiji dogode neki politički potresi koji bi doveli do micanja Putina s vlasti. No, čak i ako bi se dogodilo, to ne jamči da će u Moskvi doći na vlast netko tko bi odustao od teritorijalnih aspiracija prema Ukrajini. Ako bi smijenili Putina, smijenili bi ga jer nije bio uspješan”, smatra Kovačević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!