Mađarski premijer Viktor Orban redovito gura EU do ruba, ali diplomati su sad u panici da će njegovo neprijateljstvo prema Ukrajini konačno gurnuti blok u provaliju. Politico analizira što očekivati od summita na kojem se sastaju čelnici 27 država članica EU-a i na kojem bi Ukrajina trebala dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora EU-u.
Već vruća politička kriza mogla bi se dodatno zakuhati na summitu sredinom prosinca kada bi čelnici EU-a trebali donijeti povijesnu odluku o uvođenju Ukrajine u klub 27 zemalja i zapečatiti ključni proračunski dogovor koji bi Kijevu trebao osigurati 50 milijardi eura za spas ekonomije. Sastanak bi trebao time dati znak SAD-u da je EU, unatoč distrakciji na Bliskom istoku, u potpunosti predan Ukrajini.
Čini se da bi te planove mogao pomrsiti Viktor Orban, snažnan lider koji njeguje bliske veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i za kojeg mnogi smatraju da potkopava demokraciju i vladavinu prava u vlastitoj zemlji. Orban zahtijeva da se čitav politički i financijski proces zaustavi dok se čelnici ne slože oko potpore EU-a Kijevu.
Unija kao talac
Naravno, zbog toga su čelnici EU-a itekako zabrinuti. Premda Mađarska predstavlja samo dva posto populacije EU-a, Orban može držati cijelu Uniju kao taoca jer bi trebali djelovati jednoglasno u svim velikim strateškim odlukama, a teško da može biti veća od pokretanja pristupnih pregovora s Ukrajinom.
Daleko od toga da se Orban prvi put upleo u funkcioniranje EU-a. On je bio najglasniji protivnik sankcija protiv Rusije još od Putinove aneksije Krima 2014. Međutim, ovaj put je drugačije, rekli su diplomati i dužnosnici EU-a.
“Idemo prema velikoj krizi”, rekao je jedan dužnosnik EU-a koji je htio ostati anoniman. Jedan visoki europski diplomat upozorio je da bi ovo moglo postati “jedno od najtežih Europskih vijeća”.
Orban igra na duge staze, rekao je Péter Krekó, ravnatelj Instituta za politički kapital sa sjedištem u Budimpešti. “Orban je čekao da Europa shvati da nije moguće dobiti rat u Ukrajini i da Kijev mora učiniti ustupke. Sada osjeća da njegovo vrijeme dolazi jer zamor od rata u Ukrajini raste, vidi se to u javnom mnijenju u mnogim zemljama EU-a.”
U teoriji, postoji i krajnja opcija, ona koja bi Mađarsku isključila iz političkih odluka EU-a, ali države članice se pribojavaju da bi to doveo do nejedinstva i raspada EU-a. Zasad se čini da europski čelnici koriste svoj uobičajeni pristup udvaranja lošem dečku EU-a kako bi pokušali postići kompromis.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, čiji je posao sklapanje dogovora između 27 čelnika, već je u potrazi za kompromisom. Ranije ovog tjedna otputovao je u Budimpeštu gdje je dva sata proveo u razgovoru s Orbanom. Premda sastanak nije rezultirao napretkom, bilo je korisno čuti Orbanovu zabrinutost, rekao je drugi dužnosnik EU-a.
Sve se vrti oko novca
Neki europski diplomati tumače Orbanove prijetnje kao strategiju za pritisak na Europsku komisiju koja drži 13 milijardi eura iz EU fondova za Mađarsku zbog zabrinutosti da zemlja krši standarde EU-a o vladavini prava. Drugi, međutim, tvrde da treba gledati dublje. Orban je dugo dovodio u pitanje strategiju EU-a vezanu za Ukrajinu, ali su ga uglavnom ignorirali ili ga prikazivali kao marionetu ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Čelnik stranke Fidesz sve je dalje od Bruxellesa. Dosadašnjih medijatora poput bivše njemačke kancelarke Angele Merkel i drugih više nema. Očekivani povratak Donalda Tuska u Poljskoj, proeuropskog i antiruskog čelnika, samo će pojačati Orbanov status usamljenog prkosnika.
“Ne postoji više nitko tko bi mogao urazumiti Orbana”, rekao je treći dužnosnik EU-a i dodao: “On sada potkopava EU iznutra.”
Oružje na stolu
Dok frustracija raste, EU razmišlja kako se nositi s mađarskim prijetnjama.
U teoriji, Bruxelles bi mogao povući velike poteze i upotrijebiti takozvani postupak EU-a prema članku 7 protiv Mađarske, koji se koristi kada se smatra da je zemlja u opasnosti od kršenja temeljnih vrijednosti Unije. Postupak se ponekad naziva “zadnja opcija” EU-a jer predviđa najozbiljniju političku sankciju koju Unija može nametnuti zemlji članici – suspenziju prava glasa o odlukama EU-a.
Budući da se radi o dalekosežnim posljedicama, prema ovoj opciji postoji zadrška. Kad su čelnici EU-a uveli “diplomatske sankcije” protiv Austrije 2000. godine, dan nakon što je stranka austrijskog čelnika krajnje desnice Jörga Haidera ušla u koaliciju, to im se obilo o glavu. Mnogi Austrijanci bili su ljuti zbog uplitanja EU-a i raspoloženje protiv EU-a je jako poraslo. Sankcije su ukinute kasnije te godine.
U Bruxellesu je sada raširen osjećaj da bi članak 7 mogao izazvati sličnu reakciju u Budimpešti, potaknuti populizam, a dugoročno možda čak izazvati raspoloženje koje bi dovelo do nenamjernog izlaska Mađarske iz EU.
S obzirom na sve to, diplomati i dalje traže načine kako zaobići mađarski veto.
Jedna je opcija da se 50 milijardi eura pomoći za Ukrajinu od 2024. do 2027. podijeli na manje iznose na godišnjoj razini. No, kritičari upozoravaju da ova opcija ne bi ispunila cilj pružanja veće sigurnosti ukrajinskim javnim financijama. To bi također poslalo loš politički signal: Ako se EU ne može dugoročno obvezati Ukrajini, kako onda može tražiti od SAD-a da učini isto?
Ista dvojba vrijedi i za planiranu vojnu pomoć. Zemlje EU-a mogle bi koristiti bilateralne dogovore umjesto struktura EU-a za slanje vojne pomoći Ukrajini čime bi ignorirali Budimpeštu. Ipak, to bi značilo da EU kao takav ne igra nikakvu ulogu u osiguravanju oružja, što je priznanje nemoći koje je teško progutati.
Jasno je da raste zabrinutost zbog europske podrške EU-a Ukrajini, rekao je za Politico ministar vanjskih poslova Litve Gabrielius Landsbergis: “Prvo je to bila Mađarska, a sada više zemalja sumnja postoji li način.”
Upitan o prigovorima Mađarske, Ruslan Stefančuk, predsjednik ukrajinskog parlamenta, rekao je za Politico: “Ukrajina ide prema Europskoj uniji i Ukrajina je slijedila sve preporuke. Želim biti siguran da sve države članice poštuju napredak koji je Ukrajina postigla.”
Dugotrajna igra
EU ima još jednu opciju: Pomaknuti donošenje svih ključnih odluka o ukrajinskoj politici na početak sljedeće godine. Osim Mađarske, Berlin se također bori s posljedicama što je njemački Vrhovni sud izbio 60 milijardi eura iz klimatskog fonda čime je stvorio veliku rupu u proračunu.
Takvo odgađanje dovelo bi do priča o porušenom jedinstvu EU-a, piše Politico. No, “u stvarnom svijetu to ne bi bio problem jer se ukrajinski proračun neće mijenjati do ožujka 2024.”
Ne misle svi isto. Za neke je kupovanje vremena loša odluka. Naime, Europa ide na izbore u lipnju sljedeće godine, što otežava donošenje osjetljivih odluka. “Približavanje izborima neće olakšati stvari”, rekao je jedan dužnosnik EU-a ističući da su brze odluke ključne za Ukrajinu. “Za Zelenskog ovo je egzistencijalno pitanje kako bi održao moral na bojnom polju.”
Bruxelles je također sve više zabrinut zbog Orbanovog odugovlačenja.
Budimpešta neprestano napada Bruxelles, vezano uz teme od manjka demokracije do kulturnih ratova oko migracijske politike EU-a. Posljednji primjer je agresivna antieuropska reklamna kampanja koja prikazuje plakate koji ciljaju na samu predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen. Na plakatima je prikazana von der Leyen pored Alexandera Sorosa, sina Georgea Sorosa, uz rečenicu: “Nemojmo plesati onako kako oni sviraju!”
“Nitko se ne osjeća ugodno s obzirom na ono što se događa u Mađarskoj”, rekao je povjerenik za proračun Johannes Hahn novinarima u četvrtak. “To je jako teško probaviti s obzirom na kampanju koju vodi protiv EU-a i protiv predsjednika.”
No, čini se da Orban više želi preoteti EU iznutra nego napustiti brod, kao što je to učinila Velika Britanija. Sve više osjeća vjetar u leđa nakon nedavnih izbornih rezultata u Slovačkoj i Nizozemskoj, rekao je Krekó, gdje su pobbijedili kandidati koji su na istoj strani s njim kada je u pitanju Ukrajina, migracija ili rodna pitanja.
Mađarski premijer požurio je čestitati pobjedniku nizozemskih izbora Geertu Wildersu koji je žestoko protiv EU, rekavši da su “stigle promjene”.
“Orban igra na duge staze. S Wildersom, još jednim ili dva krajnje desničarska čelnika u Europi i potencijalnim povratkom Trumpa on bi uskoro mogao biti manje izoliran nego što svi mislimo”, naglasio je dužnosnik EU-a koji je htio ostati anoniman.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
