Rusija se nije samo povukla iz sporazuma o sigurnom izvozu ukrajinskog žita kroz Crnog mora, već i krenula uništavati ukrajinske luke od Crnog mora do Dunava. Vladimir Putin sad pokušava primiriti lidere afričkih zemalja, kojima opet prijeti nestašica i glad, obećavajući im besplatno rusko žito.
Nakon što je to mjesecima neizravno najavljivala, Rusija je prošlog tjedna i službeno odbila produljiti međunarodnog sporazuma o prijevozu žita iz ukrajinskih luka kroz Crno more i tako ga de facto poništila, unatoč oštrim međunarodnim kritikama.
“Jako smo zabrinuti zbog ove odluke, ali nismo iznenađeni. Ovo nije prvi put da Rusija koristi hranu kao oružje”, izjavio je Janusz Wojciechowski, europski povjerenik za poljoprivredu. I drugi zapadni dužnosnici imali su sličan komentar.
Neposredno nakon objave te odluke, ruska vojska krenula je u sustavno uništavanje ukrajinske lučke infrastrukture i hangara za žito i ostale poljoprivredne proizvode, valjda kako bi projektilima zapečatila svoju odluku da ponovo blokira izvoz iz zemlje koju je napala. Kijev je izvijestio da je samo u ruskom raketnom udaru prošlog tjedna na luku u Čornomorsku, u Odeskoj oblasti, uništeno 60 tisuća tona samog žita.
“Teroristički čin protiv cijelog svijeta”
“Ovo je teroristički čin ne protiv Ukrajine, već protiv cijelog svijeta. Ako ne možemo izvoziti hranu, tada će stanovništvo najsiromašnijih zemalja biti na rubu preživljavanja”, poručio je ukrajinski ministar poljoprivrede Mikola Solski.
Čornomorsk, Južni/Pivdeni i Odesa, koja je također meta uzastopnih napada posljednjih dana, tri su ukrajinske luke obuhvaćene ovim sporazumom. Međunarodni teretni brodovi su, nakon ukrcavanja tereta, iz njih isplovljavali i potom putovali točno određenim koridorom kroz Crno more prema Istanbulu i kroz Bosporski tjesnac dalje u luke diljem Mediterana i svijeta.
Ukraine accused Russia of damaging grain export infrastructure in overnight strikes focused on two of its Black Sea ports https://t.co/eKXAgOeE9w pic.twitter.com/pAzCKDB6Jo
— Reuters (@Reuters) July 19, 2023
Moskva prijeti da će tretirati civilne brodove kao vojne mete
Moskva sad prijeti da će svaki teretni brod koji ubuduće uplovi u ukrajinske luke tretirati kao da je “uključen u ukrajinski sukob na strani režima u Kijevu”, odnosno kao da možda prenosi oružje. Kijev je na to odgovorio istovjetnom prijetnjom za teretne brodove koji plove prema ruskim lukama (i onima u okupiranim i anektiranim dijelovima Ukrajine, od Sevastopolja do Mariupolja). Samo što za razliku od Ukrajine, Rusija ima svoju crnomorsku flotu kojom puno lakše može ostvariti svoju prijetnju. Ta se flota, doduše, uglavnom skriva što dalje od ukrajinske obale otkad su Ukrajinci prošlog travnja s kopna potopili njen zapovjedni brod Moskvu.
Ruska Savezna služba sigurnosti (FSB) objavila je ovog tjedna da je pronašla tragove eksploziva na dva broda koja su plovila iz Turske za ruski Rostov na Donu, ali su prethodni uplovila u ukrajinske luke. Njihovu optužbu nemoguće je provjeriti, ali ona svakako odgovara pokušajima Kremlja da prikažu prijevoz ukrajinskog žita kao paravan za opskrbu Ukrajine oružjem i streljivom. Doduše, ruska mornarica je i prema sporazumu imala pravo pregledavati brodove u Bosporskom tjesnacu kako bi osigurali da ne prevoze oružje i streljivo.
Ruska prijetnja da će tretirati civilne brodove kao vojne mete, po mišljenju britanskog obrambenog analitičara Michaela Clarkea, prvenstveno ima za cilj odvratiti osiguravajuće kuće: “Jer ako stvorite osjećaj opasnosti, brodovi neće dobiti osiguranje. I možete raditi što hoćete, platiti posadi koliko hoćete, posada može biti hrabra koliko hoćete, ali ako nema osiguranja, brod neće isploviti”, objasnio je za Sky News.
I dok Moskva negira da je razlog za izlazak iz Crnomorske inicijative o žitu bio napad na Kerčki most koji su Ukrajinci izveli samo noć ranije, vlastite napade na ukrajinske luke otvoreno je opisala kao odmazdu za njega. Podsjetimo, ukrajinske specijalne snage uspjele su u ranim jutarnjim satima 17. srpnja ozbiljno oštetiti cestovni dio Kerčkog mosta koji spaja ruski Krasnodarski kraj s ukrajinskim poluotokom Krimom, koji je Rusija okupirala i ilegalno pripojila 2014.
Za razliku od prvog napada na most prošlog ljeta, Kijev je ovog puta otvoreno preuzeo odgovornost. Neki analitičari tumače to kao potrebu da kompenzira za izostanak značajnijeg uspjeha u protuofenzivi koja traje već mjesec i pol dana, uz sporo napredovanje i dramatične gubitke zapadnih tenkova i oklopnih vozila.
Rusija napala luku na Dunavu, na granici s Rumunjskom
Ukrajinska protuzračna obrana na crnomorskoj obali nije, nažalost, bila tako učinkovita kao ona u Kijevu, gdje je smješten američki sustav Patriot pa je u nekim napadima oborila manje od polovice ruskih krstarećih i balističkih projektila i bespilotnih letjelica. Zamjenik ukrajinskog premijera Oleksandr Kubrakov priznao je da je posljednjih devet dana oštećeno 26 objekata lučke infrastrukture i pet civilnih brodova, i to prije novog jučerašnjeg napada na najveću luku Odesu.
Iako je Rusija prošle godine raketirala luku u Odesi samo dan nakon sklapanja sporazuma, otada se uglavnom suzdržavala od napada na ukrajinsku lučku infrastrukturu. Umjesto toga je neuspješno pokušavala uništiti elektroenergetsku mrežu zemlje i ostaviti zemlju bez struje i grijanja preko zime.
U nedjelju je svoje napade dronovima kamikazama proširila i na Reni, ukrajinsku luku na Dunavu, iako je Dunav na tom području doslovno granica s Rumunjskom, članicom NATO-a. Pukom srećom nijedan dron nije pao na rumunjski teritorij.
“Budući da Rusija nije obnovila sporazum, Kremlj se vjerojatno osjeća manje politički ograničen i pokušava napasti mete u Odesi jer vjeruje da Ukrajina skladišti vojne resurse u tim područjima”, ocjenjuje britansko ministarstvo obrane u svom obavještajnom izvješću o ratu ovog tjedna. U idućem takvom izvješću upozorilo je da se ruska Crnomorska flota priprema za blokadu ukrajinskih luka te da moderna ruska korveta Sergej Kotov već patrolira između Bospora i Odese te da bi mogla “biti dio skupine za presretanje komercijalnih brodova”. I britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly upozorio je u utorak da njegova vlada “vjeruje da bi Rusija mogla eskalirati svoju kampanju uništavanja ukrajinskog izvoza hrane ciljanjem civilnih brodova u Crnom moru”.
Umirovljeni britanski admiral Chris Parry kao rješenje za obnovljenu rusku blokadu predlaže da NATO ili UN uspostave “sigurnu rutu” kroz teritorijalne vode zemalja članica NATO-a na zapadnoj obali Crnog mora, ali dodaje da bi Rusi mogli gađati brodove kad uđu u ukrajinske vode.
No i tome se može doskočiti, smatra Parry: “Postoji druga opcija koja je iskorištena osamdesetih u Iranskom zaljevu, kad su Iranci presretali brodove koji su prolazili kroz Hormuški tjesnac. Amerikanci su rekli, u redu, stavit ćemo kuvajtske tankere pod američku zastavu. Iranci nisu napadali takve brodove jer su ih štitili američki ratni brodovi. To je druga opcija, da promijenite zastavu brodovima i izazovete Rusiju da ih pokuša napasti ili zadrži.”
Cijene žita danima su rasle danima nakon najave iz Kremlja pa je tako 19. srpnja na burzi u Chicagu ugovor za pšenicu kakvim se najviše trguje poskupio čak 8,5 posto, što je bio najveći dnevni rast, javlja CNBC. Međunarodni monetarni fond (MMF) procjenjuje da bi cijene žita mogle ukupno porasti od 10 do 15 posto zbog prekida ukrajinsko-ruskog sporazuma, prenosi Reuters.
Washington je, međutim, ovog tjedna dao do znanja da ne planira slati ratne brodove ili druge vojne resurse u Crno more za eventualnu zaštitu civilnog pomorskog prometa na tom području. Da bi to napravio, ionako bi prvo trebao dobiti dozvolu Ankare koja je na početku rata zatvorila Bosporski tjesnac za sve ratne brodove.
Sporazum koji je potpisan u srpnju prošle godine u Istanbulu, uz aktivno posredovanje Turske i Ujedinjenih naroda, bio je neočekivano uspješan i omogućio je izvoz gotovo 33 milijuna tona žita, ulja i drugih prehrambenih proizvoda u posljednjih godinu dana. To je stabiliziralo svjetska tržišta i spustilo indeks cijena hrane Organizacija za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO) za čak 23 posto u odnosu na vrhunac na početku invazije.
Putin ugostio afričke lidere, obećava im besplatno rusko žito umjesto ukrajinskog
Prekid ruske blokade smanjio je nesigurnost opskrbe hranom za zemlje u kojima je glad još uvijek egzistencijalna prijetnja, prije svega onima na Bliskom istoku i na afričkom kontinentu.
A Vladimir Putin je baš jučer ugostio čelnike 17 i predstavnike ukupno 49 afričkih zemalja u svom rodnom gradu Sankt Peterburgu u sklopu Rusko-afričkog summita koji je organizirao. U pokušaju da ublaži zabrinutost afričkih lidera da im prijeti nestašica hrane zbog njegove sabotaže globalnog tržišta hrane, ruski predsjednik im je obećao da su “u sljedećih tri do četiri mjeseca spremni isporučiti Maliju, Somaliji, Burkini Faso, Zimbabveu, Središnjoj Afričkoj Republici i Eritreji po 25.000 do 50.000 tona besplatnog tona žita”, uz besplatan prijevoz.
Znakovito je pritom da su u taj izbor sretnih afričkih dobitnica uključeni Mali i SAR, čijim vladama svoje notorne usluge pruža ruska plaćenička skupina Wagner, kao i Burkina Faso koja o tome razmišlja. S druge strane, nisu uključene Etiopija i Kenija u kojima već vlada ozbiljna nestašica hrane zbog suše.
Putin je iskoristio je priliku da ponovi svoja uobičajena opravdanja za ovaj nevjerojatno neodgovorni potez, tvrdeći da je više od 70 posto ukrajinskog žita koje je izvezeno pod crnomorskim sporazumom završilo u bogatim i srednje bogatim državama, “manje od 3 posto” u siromašnijim zemljama poput onih afričkih.
Istina je da su, prema podacima koje je objavilo Vijeće EU, dvije trećine (65 posto) pšenice izvezene pod crnomorskim sporazumom i polovica (51 posto) kukuruza otišle u zemlje u razvoju. Na kukuruz inače otpada 51 posto ukrajinske hrane koja je izvezena u sklopu sporazuma, na pšenicu 27 posto, na suncokretovo ulje i druge proizvode 11 posto. Ukupno 57 posto ukrajinske hrane izvezeno je u zemlje u razvoju. Daleko najveći kupac bila je Kina, nakon čega slijede Španjolska, Turska, Italija, Nizozemska i Egipta, po podacima UN-a. Budući da se radi o zemlji na čiju podršku Rusija itekako računa, a koja je također nezadovoljna prekidom sporazuma i poziva da se “što prije obnovi izvoz hrane i gnojiva”, ne čudi što Putin ne spominje Kinu kad govori kome je ukrajinsko žito išlo.
Osim uvoza, zemlje pogođene ratom, terorizmom, sušom i drugim krizama, ovise o UN-om Svjetskom programu za hranu, odnosno njihovoj humanitarnoj pomoći. a taj program posljednjih godina uvelike ovisi o upravo o ukrajinskom žitu. Ove je godine nabavio čak 80 posto svog žita za humanitarnu pomoć iz ukrajinskih luka. 725 tisuća tona tog žita otpremljeno je u Etiopiju, Jemen, Afganistan, Sudan, Somaliju, Keniju i Džibuti. Procjenjuje se da više od 50 milijuna ljudi trenutno ovisi o ovakvoj pomoći zbog višegodišnje suše, prenosi BBC.
“Ovdje imamo jedan paradoks. S jedne strane, zapadne zemlje opstruiraju isporuku našeg žita i umjetnih gnojiva, dok nas, s druge strane, licemjerno optužuju za sadašnje stanje na svjetskom tržištu hrane”, dodao je Putin.
Zapadne sankcije koje su uvedene Rusiji zbog agresije na Ukrajinu ustvari ne obuhvaćaju poljoprivredne proizvode, odnosno hranu i gnojivo. Moskva ipak tvrdi da su generalne sankcije otežale osiguranje i kupoprodaju njihovog žita.
Putinovi uvjeti za povratak u sporazum
No Putin je kao uvjet za eventualno vraćanje u sporazum zatražio vraćanje Ruske poljoprivredne banke u međunarodni platni sustav SWIFT, kao i ponovno otvaranje cjevovoda za ruski amonijak, koji služi kao sirovina za umjetno gnojivo, između ruskog Toljatija i Odese. Ukrajinci su prvo zatvorili cjevovod kao odgovor na rusku invaziju, a nedavno su ga i sabotirali.
Putina nije zadovoljio prijedlog glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa da se osnuje posebna podružnica sankcionirane banke koja bi se ponovno povezala sa SWIFT-om, uz obećanje olakšanja izvoza ruske hrane i gnojiva, ali Moskvi taj prijedlog nije bio dovoljno dobar.
Ukrajina je do ruske invazije prošle godine bila četvrta najveća izvoznica žita na svijetu – prvenstveno kukuruza, zatim pšenice i ječma. Glavni uvoznici bili su joj Egipat, Bangladeš i Indonezija. Rusija, je, inače, najveća izvoznica žita na svijetu i rast cijena će joj samo koristiti.
Situacija za ukrajinske ratare možda ipak nije bezizlazna kako se čini. Izvoz žita i ulja iz crnomorskih luka drastično se smanjio i prije ruske objave o povlačenju iz sporazuma, a više od 60% prijevoza prebačen je na alternativne rute, takozvane puteve solidarnosti, a EU sada tvrdi da je spremna prevoziti sav ukrajinski izvoz Najvećim se dijelom radi o kopnenim rutama preko zemalja članica Europske unije koje graniče s Ukrajinom: Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Rumunjskoj.
Ukrajinski susjedi spremni pomoći, ali sami ne žele njeno žito
I ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prozvao je Rusiju za “redovito blokiranje koridora, zbog kojeg su se u Crnom moru stvarali redovi do 30 brodova”, i dok je sporazum bio na snazi.
Željeznički i cestovni prijevoz žita je, doduše, mnogo neučinkovitiji i samim time skuplji nego pomorski, tako da su najkorisnije alternativne rute one preko rijeke Dunav te rumunjskih i bugarskih luka na Crnom moru. Usto, ukrajinske željeznice koriste drugačiju širinu kolosijeka od većine onih u EU-u, no tome se pokušava doskočiti sustavom dvostrukih pruga ili prebacivanjem iz jedne kompozicije u drugu.
U svakom slučaju, i ukrajinska žetva bila je drastično manja ove godine – ne samo zbog ruskog ratnog razaranja, okupacije i krađe ukrajinskog žita koje onda Rusija prodaje kao vlastito, već i zbog spomenutih viših troškova alternativnog prijevoza koji su mnogim ratarima neisplativi.
Solidarnost u pomoći Ukrajini, međutim, ima svoje granice i u Europi. Više istočnoeuropskih zemalja zabranilo je uvoz ukrajinskog žita, pošto njegova niža cijena ugrožava domaće ratare u tim zemljama, tim više jer je oslobođeno carine i jer su u Ukrajini dozvoljeni određeni pesticidi koji su u EU-u u međuvremenu zabranjeni.
Poljska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, i Slovačka, iste one zemlje od kojih se računa na solidarnost u prijevozu ukrajinskog žita na svjetska tržišta, podnijele su ovaj tjedan zajednički zahtjev da se privremena zabrana uvoza tog žita u njihove zemlje produlji do kraja godine, prenosi Euronews.
“U slučaju da se preventivna mjera ne produži, to će imati dubok utjecaj u državama članicama na prvoj liniji na cijene i skladišni kapacitet, što je ključno za žetvu žitarica”, istaknule su u zajedničkom dokumentu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare