Uključujući već postojeće granične kontrole na granici s Austrijom, Švicarskom, Češkom i Poljskom, Njemačka je od ponedjeljka postrožila pravila za ulazak pa tako sada ima i unutarnje kontrole s Francuskom, Luksemburgom, Nizozemskom, Belgijom i Danskom.
Njemačka je počela s novim kontrolama na svim svojim kopnenim graničnim prijelazima kao dio borbe koju je započela s migracijom. Uvođenjem ograničenja na široko područje slobodnog kretanja, poznatijeg kao schengenska zona, razljutila je svoje susjede.
Berlin će imati moć, kako je navelo tamošnje Ministarstvo unutarnjih poslova, odbiti ljude na svim kopnenim granicama. Nova pravila trajat će najmanje šest mjeseci.
Veliki zaokret migracijske politike
Potez govori o tome koliko je radikalni zaokret Njemačke u vidu migracije unazad nekoliko godina.
Njemačka vlada pod kancelarkom Angelom Merkel prihvatilo je više od milijun novih dolazaka u periodu migrantske krize 2015. i 2016., ali sada slijedi primjer drugih europskih država koje također postrožuju pravila suočene s rastućim nezadovoljstvom koji dolazi s krajnje desnice.
Njemačka je u petak dogovorila kontroliranu migraciju s Kenijom. Berlin će tako otvoriti vrata kvalificiranim i polukvalificiranim radnicima iz Kenije.
Najavljujući promjene, ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser rekla je da Njemačka “jača unutarnju sigurnost kroz konkretne poteze” i nastavlja sa svojim “čvrstim stavom protiv neregularnih migracija”.
Signalizirala je da je cilj tog poteza zaštita njemačkih građana od opasnosti koje predstavljaju islamistički terorizam, kao i od ozbiljnog prekograničnog kriminala, piše CNN.
Jedinstvo bloka na kušnji
Ova odluka je jedinstvo europskog bloka stavila na kušnju i izazvala kritike njemačkih susjeda.
Njemačka je dio schengenskog bezgraničnog područja. Prema pravilima Europske unije, države članice imaju mogućnost privremenog ponovnog uvođenja granične kontrole na unutarnjim granicama u slučaju ozbiljne prijetnje javnom poretku ili unutarnjoj sigurnosti. Međutim, ovo se po europskom pravu mora primijeniti kao posljednje sredstvo kada su sve druge opcije iscrpljene.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je za Poljsku neprihvatljivo uvođenje strožih kontrola na kopnenim granicama, dodavši da će Varšava zatražiti hitne razgovore sa svim pogođenim zemljama. I Grčka i Austrija upozorile su da neće prihvatiti migrante koje je Njemačka odbila.
Bliže kući, njemačko Vijeće za migracije upozorilo je da plan predstavlja rizik kršenja zakona EU-a.
“Trenutni politički cilj vraćanja (migranta) koji traže zaštitu na njemačkim granicama predstavlja opasan oblik populizma u raspravi o migracijskoj politici”, stoji u priopćenju koje poziva na “debatu utemeljenu na dokazima o migracijskoj politici u Europi”.
Njemačka vlada, na čelu s kancelarom Olafom Scholzom, potaknuta je na akciju u borbi protiv nekontroliranog useljavanja nakon što je primila kritike da ne čini dovoljno po pitanju rješavanja tog problema.
Pristup zemlje migraciji pooštrio se posljednjih godina, u svjetlu porasta dolazaka – osobito s Bliskog istoka i Ukrajine – kao i terorističkih napada motiviranih radikalnim islamističkim težnjama.
Koalicijska vlada koja se nastoji suprotstaviti rastućoj krajnje desnoj Alternativi za Njemačku (AfD), koja je poznata po svojoj izričito antiimigrantskoj i antiislamskoj agendi.
Novi sigurnosni paket došao je nakon kobnog napada u zapadnom gradu Solingenu, u kojem su tri osobe izbodene na smrt 23. kolovoza.
Osumnjičenik je identificiran kao 26-godišnji Sirijac s navodnim vezama s ISIS-om, koji je prethodno trebao biti deportiran.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!