Njemačka, država koja je nekoć izazivala zavist diljem svijeta, sada se suočava s izazovima koji su je doveli do pozicije najslabijeg razvijenog gospodarstva na svijetu. Ovaj dramatični pad izazvao je mnoge da se zapitaju - što se dogodilo?
Tijekom većeg dijela ovog stoljeća Njemačka je bilježila jedan gospodarski uspjeh za drugim, dominirajući globalnim tržištima vrhunskih proizvoda poput luksuznih automobila i industrijskih strojeva. Prodajom tih proizvoda diljem svijeta Njemačka je stvarala dobitke i punila vladinu financijsku blagajnu, dok su se druge europske zemlje gušile u dugovima. O njemačkom modelu gospodarstva napisane su knjige, a druge zemlje su se trudile naučiti iz njihova uspjeha.
Međutim, sada su se stvari dramatično promijenile. Njemačka se suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima, a Međunarodni monetarni fond i Europska unija očekuju da će se ove godine smanjiti. Kako je došlo do ovog dramatičnog pada?
Jedan od ključnih trenutaka koji je utjecao na njemačku ekonomiju bio je ruski napad na Ukrajinu, što je rezultiralo gubitkom jeftinog prirodnog plina iz Moskve. To je predstavljalo ogroman šok za njemačku energetski intenzivnu industriju, koja je dugi niz godina bila proizvodna sila u Europi, piše Associated Press.
Gubitak jeftinog ruskog prirodnog plina
Energetska kriza koja je uslijedila nakon prekida isporuke plina Rusijom predstavljala je izazov za zemlju koja je 40 posto svog goriva dobivala iz Moskve i prisilio je njemačku vladu da traži alternativne izvore energije.
Neki industrijski lideri, poput izvršnog direktora tvrtke Evonik Industries AG, Christiana Kullmanna, upozoravaju na moguću “deindustrijalizaciju” Njemačke zbog visokih troškova energije i nespremnosti vlade da se suoči s drugim dugotrajnim problemima.
Još jedan faktor koji je utjecao na njemačku ekonomiju su vanjski šokovi, uključujući usporavanje kineskog gospodarstva, ključnog trgovinskog partnera Njemačke. Ovi šokovi razotkrili su pukotine u temeljima njemačkog gospodarstva koje su bile zanemarene tijekom godina uspjeha, uključujući zaostalu upotrebu digitalne tehnologije i dugotrajne procese dobivanja dozvola za projekte obnovljive energije.
Također je vidljivo da su neke političke odluke, kao što je zabrana frackinga prirodnog plina i ovisnost o ruskim plinovodima, pridonijele trenutnom stanju njemačke energetske politike.
Kako se Njemačka može oporaviti?
Sada se postavlja pitanje – kako će se Njemačka oporaviti od ovih izazova? O tome postoji mnogo rasprava i neslaganja. Jedno od rješenja koje se razmatra je ograničenje cijena industrijske električne energije koje financira vlada kako bi se olakšao prijelaz na obnovljivu energiju.
Međutim, prijedlog vicekancelara Roberta Habecka iz Stranke zelenih naišao je na otpor socijaldemokratskog kancelara Olafa Scholza, socijaldemokrata i koalicijskog partnera Slobodnih demokrata. Ekolozi, pak, kažu da bi to samo produžilo oslanjanje na fosilna goriva.
Kullmann to podržava: “Pogrešne političke odluke su prvenstveno utjecale na ove visoke troškove energije. I ne smije se dogoditi da sada njemačka industrija i njemački radnici budu prepušteni tim troškovima.”
Brojni drugi problemi
Također, jedan od ključnih problema s kojim se Njemačka suočava jest značajan zaostatak u ulaganju u osnovnu infrastrukturu. Ceste, željeznička mreža i brzi internet u ruralnim područjima nisu dovoljno razvijeni, što ometa ekonomski napredak zemlje. Odluka iz 2011. o zatvaranju preostalih nuklearnih elektrana također je dovedena u pitanje zbog problema s cijenama i nestašicom električne energije.
Nedostatak kvalificirane radne snage također postaje ozbiljan problem, dok se broj otvorenih radnih mjesta penje na rekordna gotovo dva milijuna.
A oslanjanje na Rusiju da će pouzdano isporučivati plin kroz plinovode Sjevernog toka ispod Baltičkog mora – izgrađene pod bivšom kancelarkom Angelom Merkel, a nakon toga zatvorene i oštećene tijekom rata – vlada je kasno priznala kao pogrešku. Ta ovisnost o plinu postala je jasna nakon ruske invazije na Ukrajinu i prekida opskrbe plinom, što je dovelo do energetske krize u zemlji.
Sada su projekti čiste energije usporeni zbog opsežne birokracije i činjenice da nitko ne želi zadiranje u njegovu neposrednu okolinu. Ograničenja udaljenosti od domova drže godišnju izgradnju vjetroturbina jednoznamenkastom u južnoj bavarskoj regiji.
Je li Njemačka “bolesnik Europe”?
Njemačka je postala samozadovoljna tijekom “zlatnog desetljeća” gospodarskog rasta od 2010. do 2020., a taj rast temeljio se na reformama koje je proveo kancelar Gerhard Schroeder od 2003. do 2005. godine, a koje su rezultirale smanjenjem troškova rada i povećanjem konkurentnosti, tvrdi Holger Schmieding, glavni ekonomist u banci Berenberg.
“Percepcija temeljne snage Njemačke također je mogla utjecati na donošenje pogrešnih odluka, kao što su napuštanje nuklearne energije, zabrana frackinga za prirodni plin i oslanjanje na obilne isporuke prirodnog plina iz Rusije”, izjavio je. “Njemačka sada plaća cijenu svoje energetske politike”, dodao je.
Schmieding, koji je jednom nazvao Njemačku “bolesnikom Europe” u utjecajnoj analizi iz 1998. godine, smatra da bi takva oznaka danas bila pretjerana s obzirom na nisku nezaposlenost i snažne državne financije. To daje Njemačkoj određeni manevarski prostor za djelovanje, ali istodobno smanjuje pritisak za donošenje ključnih promjena.
Prema Schmiedingu, najhitniji korak bio bi okončati neizvjesnost u vezi s cijenama energije, a to bi se postiglo putem ograničenja cijena kako bi se pomoglo ne samo velikim tvrtkama već i manjim poduzetnicima.
Bilo koja politika koja se odabere, “bila bi od velike pomoći da se vlada brzo dogovori o njoj kako bi tvrtke znale što mogu očekivati i kako bi mogle planirati svoje investicijske odluke bez odgađanja”, zaključuje Schmieding.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare