Manipulirane fotografije i video-snimke, državna propaganda, lažne vijesti – informacije koje kruže o ratu u Ukrajini nisu uvijek autentične.
U svrhu točnog informiranja Deutsche Welle je provjerio neke od njih.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače vodi se dvostruki rat: na bojnom polju i na društvenim mrežama. U informacijskom ratu se koriste različita sredstva. Tim za provjeravanje činjenica na DW-u ukazuje na pojedine lažne tvrdnje i propagandu – i što se stvarno krije iza toga.
VEZANE VIJESTI
Na ulicama Buče nije bilo leševa?
Tvrdnja: Ruska vlada tvrdi da na ulicama Buče nije bilo leševa kada je ruska vojska 30. ožujka napustila taj grad.
DW-provjera činjenica: Pogrešno.
DW-ov video iz Buče pokazuje da je ta tvrdnja pogrešna. Kako je vidljivo na satelitskim snimkama i iz izvješća očevidaca, već u ožujku su se nalazila tijela mrtvih ljudi na ulicama Buče.
Da, Rusija bombardira ukrajinske gradove
Tvrdnja: Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova, tvrdi da Rusija nije bombardirala gradove u Ukrajini. I da su snimke koje to pokazuju manipulirane video-snimke iz članica NATO-a.
DW-provjera činjenica: Pogrešno.
Višestruko je dokumentirano da je Rusija napadala gradove i civile u Ukrajini. Naš video pokazuje primjere. Istraživačka platforma Bellingcat dokumentira napade na civile. UN također stalno izvještava o civilnim žrtvama rata u Ukrajini.
Ne, u Euskirchenu Ukrajinci nisu ubili jednog Rusa
Tvrdnja: Jedna žena je tvrdila na TikToku da su ukrajinske izbjeglice na željezničkom kolodvoru u Euskirchenu pretukle jednog 16-godišnjeg volontera ruskog podrijetla koji je pomagao izbjeglicama. Te da je dečko nešto kasnije podlijegao ozljedama.
DW-provjera činjenica: Pogrešno.
Kako pokazuje video DW-a, ta je tvrdnja pogrešna. Nadležna policija u Bonnu je potvrdila: u Euskirchenu se nije dogodio takav zločin. Osim toga, žena koja je širila tu informaciju se kasnije ispričala i u video-snimci rekla da ju je prevario jedan poznanik.
Ne, ove video-snimke Putina i Zelenskog nisu autentične
Президент РФ обьявил о капитуляции россии. Русский солдат, бросай оружие и иди домой, пока жив! pic.twitter.com/5wWC3UlpYr
— Serhii Sternenko (@sternenko) March 16, 2022
Tvrdnja: U jednom videu Volodimir Zelenski najavljuje navodnu kapitulaciju Ukrajine. U jednom drugom videu Vladimir Putin navodno objavljuje sklapanje mira s Ukrajinom.
DW-provjera činjenica: Pogrešno.
Njihova video-analiza pokazuje: kod oba videa radi se o tzv. deepfakeu. Dokazano je da su naknadno manipulirani. Pri tome su očito korištene razne tehnologije i umjetna inteligencija koje omogućavaju manipulaciju videa.
Ne, predsjednik Zelenski nije napustio Kijev
Tvrdnja: Vjačeslav Volodin, predsjednik ruske Dume, je rekao da je Zelenski pobjegao iz Kijeva već krajem veljače. Od tada korisnici interneta stalno ponavljaju tu tvrdnju.
DW-provjera činjenica: Pogrešno.
DW-ov video pokazuje da je Zelenski uvijek iznova viđen u Kijevu.
Da, izvješće CNN-a je nastalo u Lvivu
Tvrdnja: Jedan reporter CNN-a izvještava uživo ispred skladišta goriva u Lvivu koje gori nakon što su ga raketirali Rusi. Pojedini korisnici interneta tvrde da su te snimke lažne. Jer, jedan vatrogasac nosi jaknu s natpisom „Edmonton”. Zato pretpostavljaju da te snimke ne potječu iz Ukrajine.
DW-provjera činjenica: Pogrešno.
U našem videu dokazujemo da su snimke autentične. 2017. godine je vatrogasno društvo Edmonton poklonilo kolegama u Ukrajini 600 zaštitnih odijela i drugu opremu. Zato ukrajinski vatrogasci nose kanadske jakne. To je za DW potvrdio Kevin Royle, voditelj projekta „Firefighter Aid Ukraine”.
Ne, eksplozija se nije dogodila u Harkivu, nego u Beirutu
Tvrdnja: Jedna korisnica TikToka je objavila video na kojem je vidljiva razorna eksplozija koja se navodno dogodila u Harkivu. Taj isti je video dijeljen na Facebooku uz tvrdnju da pokazuje bombardiranje ukrajinskog glavnog zapovjedništva.
DW-provjera činjenica: Pogrešno.
U videu DW-a prikazano je kako snimljeni materijal potječe iz Libanona i pokazuje razornu eksploziju u luci u Beirutu 2020. godine. To je vidljivo na temelju direktne usporedbe dijelova snimaka, piše DW.
Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare