Ruski uvjeti za okončanje rata u Ukrajini sadržavaju nekoliko točaka oko kojih se dvije zemlje ni u prijašnjim pregovorima nisu uspjele dogovoriti.

Rusija će zahtijevati od Ukrajine da drastično smanji vojne veze s NATO savezom i postane neutralna država s ograničenom vojskom u bilo kakvim pregovorima s novim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, javljaju izvori bliski Kremlju.

Sve uvjereniji da ima prednost na bojnom polju u Ukrajini, ruski predsjednik Vladimir Putin odlučan je postići svoj cilj da Kijev nikada ne uđe u Sjevernoatlantski savez te da se uvedu ograničenja na vojnu sposobnost Ukrajine.

Stav Kremlja je da, iako pojedine NATO članice mogu nastaviti slati oružje Ukrajini u sklopu bilateralnih sigurnosnih sporazuma, to oružje ne smije biti korišteno protiv Rusije niti za ponovno zauzimanje teritorija, rekao je jedan od izvora upoznat s pripremama Moskve za moguće pregovore.

Ovi čvrsti početni zahtjevi gotovo sigurno će biti neprihvatljivi ukrajinskim čelnicima dok se rat približava trećoj godini. Putinov stav također prkosi Trumpovoj deklariranoj želji da brzo okonča sukob, a mogao bi biti osmišljen kako bi Moskvi dao prostora za pregovore, piše Bloomberg.

Ruski uvjeti također uključuju zadržavanje kontrole nad barem 20 posto teritorija Ukrajine, uključujući Krimski poluotok anektiran 2014. godine, iako je Moskva otvorena za određene teritorijalne razmjene, rekli su neki od izvora.

“Pitanje teritorija nije glavni problem. Tu je puno širi kontekst koji, očito, još uvijek nije u potpunosti shvaćen na Zapadu”, rekla je Tatiana Stanovaya, osnivačica konzultantske kuće R.Politik i viša suradnica Carnegie Russia Euroazijskog centra, te dodala da je stav Moskve o kandidaturi Ukrajine za NATO i razoružanju nepokolebljiv.

Ukrajina je primila desetke milijardi dolara vojne pomoći iz SAD-a i Europe otkako je Rusija pokrenula invaziju u veljači 2022. godine. Najveća briga Ukrajine je da bi prekid borbi omogućio Rusiji da se ponovno grupira i ponovno napadne, što je razlog zbog kojeg Kijev tvrdi da mu trebaju zapadno oružje i dovoljno jaka vojska.

“Ukrajina treba biti neutralna, bezopasna i ni pod kojim uvjetima ne bi trebala biti predstraža za NATO ili SAD. Trebala bi imati malenu vojsku, dovoljnu da zaštiti svoje granice od izbjeglica i obavlja policijske funkcije, ali nedovoljno da se bori protiv Rusije”, rekao je nacionalistički ruski tajkun i saveznik Kremlja, Konstantin Malofejev, u intervjuu prošlog mjeseca. Dodao je da bi neutralni status trebao biti u ustavu Ukrajine.

Minimalni zahtjevi Rusije su neutralna Ukrajina, obustava daljnjeg širenja NATO-a u postsovjetske države i stroga ograničenja na veličinu ukrajinske vojske, prema Pavlu Danilinu, političkom analitičaru koji surađuje s Kremljom, prenosi Dnevnik.hr.

Ukrajina još uvijek drži teritorij u ruskoj Kurskoj regiji nakon iznenadne invazije prošle godine, što bi moglo biti pregovarački adut ako ga Kijev zadrži. SAD je u petak najavio najopsežnije i najagresivnije sankcije do sada na rusku trgovinu naftom.

Prema detaljima iz dokumenata koji su navodno sastavljeni kad su Rusija i Ukrajina pregovarale u proljeću 2022. godine u Istanbulu, dvije se strane nisu mogle usluglasiti određenih točaka.

Rusija je inzistirala na ograničenju ukrajinskih oružanih snaga na 85.000 ljudi i 342 tenka te ograničenju dometa ukrajinskih projektila na 40 kilometara, dok je Ukrajina željela vojsku od 250.000 ljudi i 800 tenkova te domet projektila od 280 kilometara.

Dvije zemlje također nisu uspjele postići dogovor o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu, što će vjerojatno biti ključni element bilo kakvih budućih pregovora, prenosi Dnevnik.hr.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.