"Populacijski boom" kojeg se svijet dugo pribojavao možda se ipak neće dogoditi, pokazala je nova studija koja procjenjuje da će broj ljudi na Zemlji doseći svoj vrhunac ranije nego je prije bilo predviđano, kao i da će taj vrhunac biti niži.
Studija predviđa da će svjetska populacija doseći vrhunac od oko 8.8 milijardi do sredine ovog stoljeća, a potom početi naglo padati. Vrhunac bi mogao doći još i ranije ako vlade poduzmu progresivne korake i podignu prosječna primanja i razine obrazovanja, piše Guardian.
Nova prognoza dobra je vijest za globalnu klimu. Kada prođe demografski vrhunac, trebali bi se početi smanjivati i pritisci na prirodu i klimu, kao i povezane društvene i političke napetosti.
Ipak, autori studije upozoravaju da pad nataliteta neće sam riješiti probleme izazvane klimatskom krizom, koji su već vrlo ozbiljni dok svjetska populacija broji ‘tek’ 7.8 milijardi, a izazvani su pretjeranom konzumacijom bogate manjine.
Smanjenje populacija također izaziva nove probleme, kao što je pad radne snage i veći pritisci na zdravstveni sustav povezani sa starenjem populacije. Upravo to događa se u zemljama poput Japana ili Južne Koreje.
Jedan od autora izvješća, Ben Callegari, kaže da su rezultati razlog za optimizam, no nije sve tako jednostavno. “Dobili smo dokaze da do populacijskog booma neće doći, ali još uvijek postoje značajni izazovi iz perspektive klime. Potrebno je mnogo napora kako bismo se pozabavili trenutnom paradigmom ‘napretka’ koja vodi pretjeranoj proizvodnji i potrošnji, a to su mnogo veći problemi od broja populacije.”
Predviđanja prethodnih studija bila su mnogo pesimističnija. Prošle godine, UN je prognozirao da bi do sredine stoljeća svjetska populacija mogla brojati 9.7 milijarde ljudi, ali i da bi mogla nastaviti rasti još nekoliko desetljeća poslije.
Nove projekcije izradio je kolektiv Earth4All, u kojem se nalaze vodeće svjetske gospodarske i klimatske institucije, uključujući Institut za istraživanje utjecaja klime iz Potsdama, Stockholmski centar za otpornost i Školu biznisa BI iz Norveške.
Izvješće se temelji na novoj metodologiji koja uključuje društvene i gospodarske faktore koji imaju dokazan utjecaj na natalitet, kao što su porast stope obrazovanja, pogotovo za žene, ali i rast prihoda. Izvješće skicira dva scenarija, ovisno o tome do koje mjere bi se te politike provodile.
U slučaju da se ne učini ništa, postojeće politike bit će dovoljne da ograniče rast globalne populacije na ispod 9 milijardi do 2046., a do 2100. bi ona trebala pasti na 7.3 milijarde. To bi bilo, upozoravaju autori, prekasno: “Iako ovaj scenarij ne rezultira očitim totalnim kolapsom klime i ekosustava, vjerojatnost regionalnih društvenih kolapsa raste u desetljećima do 2050., a oni bi bili izazvani sve dubljim društvenim podjelama unutar i među društvima. Rizik je posebno visok u najranjivijim društvima kojima se loše upravlja.”
U drugom, optimističnijem scenariju, u kojem vlade diljem svijeta dižu poreze bogatima kako bi ulagale u obrazovanje, društvene usluge i povećanje jednakosti, broj ljudi na Zemlji mogao bi doseći vrhunac od 8.5 milijarde do 2040. i pasti za trećinu do 2100. godine. Ovaj scenarij predviđa značajan napredak do sredine stoljeća kako za društvo, tako i za prirodu.
“Do 2050., emisije stakleničkih plinova bit će oko 90 posto niže nego 2020. i nastavit će padati,” piše u izvješću. “Ostaci atmosferskih emisija stakleničkih plinova zaostalih iz industrijskih procesa smanjivat će se. Kako godine budu tekle, više ugljika iz atmosfere bit će uhvaćeno nego skladišteno, što znači da će globalna temperatura ostati ispod 2 stupnja Celzijusa više od razina prije industrijskog doba. Divljina će se polako, ali vrlo uspješno oporavljati na mnogim dijelovima planeta.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!