Iako je rat u Ukrajini trenutačno centralna geopolitička tema za veći dio svijeta, Sjedinjene Američke Države u svom dugoročnom strateškom promišljanju ipak kao glavnu opsesiju i mnogo opasnijeg protivnika od Putinove Rusije vide Xija Jinpinga i njegovu Kinu, proizlazi iz izjava šefa CIA-e Williama Burnsa koje je dao prošle subote u Washingtonu na skupu FTWeekend Festival.

“Xi je prilično uznemiren reputacijskom cijenom koju bi Kina mogla platiti zbog brutalnosti ruske agresije u Ukrajini”, kazao je Burns.

A unatoč svom Putinovom potezanju nuklearnog arsenala svaki put kad se osjeti stjeranim u kut, Burns jasno poručuje da SAD i dalje vidi Kinu kao veću prijetnju, prenosi Jutarnji list.

Rusija mlađi kineski brat blizanac

“Putin je na vrlo uznemirujući način demonstrirao kako i sile koje su u opadanju mogu biti barem jednako disruptivne kao one koje su u usponu”, tvrdi prvi čovjek CIA-e. Današnji Washington je praktički ujedinjen u vanjskopolitičkom stavu da su Kina i Rusija svojevrsni blizanci – ali ovaj put je Rusija mlađi brat. Joe Biden postavio je trenutačno stanje kao borbu između autokracije i demokracije.

William Burns je prvi karijerni diplomat na čelu najpoznatije američke špijunske agencije i vrlo je cijenjen unutar trenutačne administracije, poglavito u Ovalnom uredu. Dodatno, bio je gotovo jednoglasno potvrđen u Senatu, a pojedini strani diplomati o njemu govore kao o “ministru vanjskih poslova u sjeni”, piše The Financial Times.

U studenom, dok su se ruske snage skupljale na ukrajinskoj granici, Biden je poslao Burnsa u Moskvu da razgovara s Putinom. To je također bio prvijenac, jer šefovi obavještajnih agencija nisu osobe koje sjedaju za isti stol sa šefovima nuklearnih sila (čak ni u slučaju kada je taj šef države bivši šef FSB-a, nekada poznatog kao KGB). Kao bivši američki veleposlanik u Moskvi, međutim, Burns vrlo dobro poznaje Putina.

“Promatrao sam predsjednika Putina i imao kontakte s njim dugi niz godina i ono što sam uočio, poglavito tijekom posljednjeg desetljeća, jest da na neki način u njemu kulja vrlo zapaljiva mješavina uvrijeđenosti, ambicije i nesigurnosti, što je kod njega skupljeno u jedno. Njegova tolerancija na rizik je porasla tijekom godina kako je stezao svoj stisak na vlast i kako se sužavao njegov krug savjetnika”, kaže Burns.

Šef CIA-e svoj je govor držao dva dana prije Putinove parade za Dan pobjede u Moskvi 9. svibnja. Ali nije imao nikakve sumnje da će ruski predsjednik u nekom trenutku ponovno prijeći u ofenzivu. Rat, smatra Burns, vjerojatno ulazi u period međusobnog iscrpljivanja u kojemu će Rusija pokušati konsolidirati i proširiti teritorij koji je zauzela na istoku i jugu prije nego što se regrupira za novi udar na Kijev. “Mislim da je trenutačno uvjeren da će mu pojačavanje napora donijeti uspjeh”, smatra Burns.

Iako Burns navodi da nisu detektirali nikakve konkretne signale da bi Putin krenuo koristiti taktičko nuklearno naoružanje, to bi se moglo promijeniti u bilo kojem trenutku. “Mislim da je iznimno važno i za Ruse i za Amerikance da zapamte kako smo, barem trenutačno, jedine svjetske nuklearne supersile. Zajedno kontroliramo 90 posto svjetskog nuklearnog arsenala i da čak i u najgorim fazama Hladnog rata i američko i rusko vodstvo pokazali su svjesnost da posjedujemo jedinstvene kapacitete, ali i jedinstvenu odgovornost”.

Što je sljedeći korak?

Američki službeni cilj je ruski poraz u Ukrajini. Neslužbeni je da Putin odgovara za ratne zločine, što podrazumijeva promjenu režima. Isto je implicitno istinito i za Kinu. “Ni na minutu ne mislim da je rat u Ukrajini srozao Xijevu odlučnost da u nekom trenutku preuzme kontrolu nad Tajvanom. Kina ostaje najveći geopolitički izazov s kojim se na dugi rok suočavamo kao država”.

Znakovito je da usred rata u Ukrajini Biden uskoro putuje u Južnu Koreju i Japan te u Washingtonu ugošćuje lidere ASEAN-a, grupacije zemalja jugoistočne Azije. Američki je cilj izolirati Kinu i provesti neku vrstu ekonomskog “rasparivanja”. No, Putinova invazija je stvorila dvije oprečne reakcije u svijetu. Zapad je rijetko bio ujedinjeniji u otporu Rusiji, ali ostatak svijeta je puno rezerviraniji.

Države koje bi trebale biti dio Bidenove demokratske grupacije, poput Meksika i Indije, suzdržavaju se od osuđivanja agresije u UN-u. Države koje su suzdržane ili glasaju uz Rusiju predstavljaju više od polovice svjetskog stanovništva. Ako Biden prisili ostatak svijeta da bira između SAD-a i Kine u ekonomskom i tehnološkom “rasparivanju”, pitanje je u kojem bi smjeru većina otišla. Zemlje ASEAN-a, recimo, imaju dvostruko veću trgovinsku bilancu s Kinom nego s SAD-om, prenosi Jutarnji list.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.