Pridružila se kartelu, prvo ubojstvo počinila s 12 godina: "Slijepo sam slušala svog šefa"

Meksikanka Sol prodavala je ruže ispred lokalnog bara prije osam godina kada joj je poznanik predložio da se pridruži kartelu. Šefovima skupine svidio se njezin dječji entuzijazam za učenje novih vještina, njezina bezuvjetna odanost i njezina mladost. "Slijepo sam slušala svog šefa. Mislila sam da me vole", kaže 20-godišnjakinja za Reuters.

U intervjuu nije htjela otkriti koliko je ljudi ubila dok je bila u kartelu. Bila je izložena kriminalu rano u životu, budući da je od devete godine bila ovisna o metamfetaminu. Kartelu se pridružila s 12 godina. Prvo kao promatračica, nekoliko mjeseci kasnije počinila je svoje prvo ubojstvo.

Dvadesetogodišnjakinja se trenutno nalazi u rehabilitacijskom centru i iako Reuters nije mogao neovisno provjeriti činjenice njezine priče, mnogi zaposlenici centra rekli su da joj vjeruju.

Sigurnosni stručnjaci također kažu da su djeca poput Sol česte žrtve planirane strategije meksičkih kartela za iskorištavanje djece. Takva djeca učinit će sve za pažnju i svoje mjesto u društvu.

U kartelima su takva djeca poznata kao "pollitos de colores" ili "obojene kokoši", po pahuljastim kokošima koji se u Meksiku prskaju otrovnim bojama, a zatim prodaju na tržnici. Jeftine su i ne žive dugo.

Većinu "kokoši" regrutiraju rođaci

Reuters je razgovarao s 10 sadašnjih i šest bivših djece-ubojica te četiri visoka dužnosnika kartela. Svi su potvrdili da karteli sve više regrutiraju djecu. Novinska agencija kontaktirala je članove putem društvenih mreža, gdje mnogi dijele fotografije i videozapise na kojima pucaju iz oružja. Bili su u dobi između 14 i 17 godina.

Većina je rekla da su ih regrutirali rođaci ili prijatelji te da su se pridružili uglavnom iz želje za pripadanjem. Obično su dolazili iz obitelji razorenih nasiljem i drogom. Mnoga djeca sama bore se s ovisnošću o drogama, posebno o kokainu i metamfetaminu.

"Pridružite im se s potpisanom smrtnom presudom", rekao je 14-godišnji ubojica koji je osam mjeseci radio za jedan od kartela i koji je želio ostati anoniman. "Ali isplati se", uvjereni su on i druga djeca jer više nisu gladni i imaju obitelji.

Šestogodišnjaci se pridružuju kartelima

Američki ured za međunarodne poslove rada procjenjuje da u meksičkim kartelima ima oko 30.000 djece. Neke zagovaračke skupine kažu da u Meksiku ima 200.000 takve djece. Nije jasno kako se taj broj mijenjao tijekom vremena, iako stručnjaci kažu da su djeca sve mlađa i mlađa.

Izvješće meksičke vlade objavljeno prošle godine o regrutiranju djece u kartele pokazalo je da se kartelima pridružuju već sa šest godina. Također ih privlače uz pomoć tehnologije, posebno videoigara. U izvješću se također navodi da je 70 posto adolescenata uključenih u kartele odraslo u okruženju s visokom razinom ekstremnog nasilja.

Bijeg od smrti

Još jedna bivša ubojica, 19-godišnja Isabel, nalazi se u rehabilitacijskom centru u središnjem Meksiku, gdje se liječi od teške traume i depresije. U kartel ju je regrutirao ujak kad je imala 14 godina. Rođak joj je pomogao ubiti bivšeg učitelja koji ju je u prošlosti silovao.

Daniel je za Reuters rekao da je imao 16 godina kada se pridružio kartelu na meksičkoj pacifičkoj obali 2021. godine. Grupa se pojavila na zabavi na kojoj je bio i prisilila djecu da im se pridruže uz prijetnju pištoljem.

Sljedeće tri godine Daniel je radio za kartel, počevši kao promatrač, postao je izvršitelj koji je prikupljao novac za zaštitu, a na kraju je bio plaćeni ubojica za kartel. Pobjegao je prošlog studenog, ostavljajući za sobom partnericu i trogodišnjeg sina.

Sada se skriva u Sjedinjenim Državama blizu meksičke granice. Boji se za svoj život, ali još više da će njegov stari kartel doći po njegovu partnericu i dijete. Štedi kako bi platio krijumčaru da ih dovede u Sjedinjene Države.

„Nemam izbora, bojim se da ću umrijeti“, rekao je Reutersu u migrantskom skloništu gdje je zatočen.

Mogu pucati iz pištolja s osam godina

Iako najmlađa djeca mogu biti korisna samo za jednostavne zadatke poput prenošenja poruka ili djelovanja kao stražari, njihova odanost i prilagodljivost brzo ih čine prednošću. Također su jeftini i lako zamjenjivi. Do osme godine obično znaju kako koristiti pištolj i ubiti, rekao je jedan član kartela Reutersu.

Mogle bi se povući neke paralele s djecom vojnicima u Sudanu i Siriji, ali meksički karteli se od njih razlikuju po profitabilnosti, a vjerojatno i po kulturnom utjecaju, piše novinska agencija.

„Ta su djeca za jednokratnu upotrebu, mogu ih koristiti... Ali na kraju ih čeka samo smrt“, rekla je Gabriela Ruiz, istraživačica na Nacionalnom autonomnom sveučilištu u Meksiku.

Što država radi?

Meksiko godinama pokušava smanjiti utjecaj kartela, ali nisu baš uspješni, čak ni kada su u pitanju djeca. Jedan od problema je nedostatak jasnog kaznenog zakonodavstva koje bi zabranilo novačenje maloljetnika u organizirani kriminal. Drugi problem je širi problem dječjeg rada u Meksiku.

Napredak prethodne i sadašnje vlade u području ograničavanja kartela i dječjeg rada bio je vrlo ograničen, prema 15 stručnjaka koji su razgovarali s novinskom agencijom.