Objavljujući u petak aneksiju ukrajinskih regija Luhansk i Donjeck, kao i dijelova Zaporižja i Hersona, ruski predsjednik Vladimir Putin pokazao je svoj tipičan prijezir prema istini. Objava je došla nakon lažnih "referenduma" koji su jasno demonstrirali Putinovu definiciju demokracije - onu u kojoj se glasanje odvija pod prijetnjom oružjem, a rezultati su određeni unaprijed.
Govor prepun rastrojenih tirada o “sotonskom Zapadu” označio je posljednji u nizu Putinovih pokušaja da preuzme inicijativu i skrene pozornost s činjenice da ovaj katastrofalni rat Rusija gubi, i to do te mjere da je sramotno. Najbliže priznanju te istine Putin je došao prošlotjednom najavom mobilizacije 300.000 rezervista. Sada se u tom kontekstu javljaju i već poznate prijetnje nuklearnim oružjem, piše za Politico ruski oporbeni aktivist Mikhail Hodorovski, bivši politički zatvorenik koji je sada u egzilu.
Jasno je da je stigao ključni trenutak, piše Hodorovski.
Putin je sve karte stavio na stol, a mi se ne smijemo povući pred praznim pričama nasilnika koji zna da gubi. Umjesto toga, nastavlja Hodorovski, moramo pojačati svoju podršku Ukrajini i dati im sve što im je potrebno da poraze Putina. Istovremeno, Zapad također mora poduzeti korake kojima će potaknuti stanovnike Rusije da se pobune protiv posljednjih užasa iz Kremlja i ubrzaju Putinov poraz kod kuće.
Mobilizacija – malo odgvoora, puno problema
Kako sada stvari stoje, Putinove snage ne mogu držati liniju bez masovnih pojačanja.
Prema nekim procjenama, broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika od početka invazije mogao bi biti čak 100.000 do 150.000 – što je otprilike ukupni broj trupa poslanih u Ukrajinu na početku rata. Ruski generali su u više navrata, ponekad i javno, inzistirali da ne mogu postići zadane ciljeve bez ozbiljnog povećanja broja trupa. Njihov očaj postao je jasan kada je u javnost izišla snimka Putinovog kompanjona Jevgenija Prigožina kako češlja ruske zatvore u potrazi za plaćenicima.
VEZANE VIJESTI
Iako mobilizacija nudi odgovor na molbe generala, ona stvara cijeli niz novih problema – kako vojnih, tako i političkih, upozorava Hodorovski.
Dosad se ruska potpora ratu u Ukrajini mogla opisati kao “apatično nemiješanje”. To je bilo nešto s čim se trebao baviti Kremlj i Rusi su smatrali da ih se cijela priča ne tiče. Međutim, mobilizacija je srušila tu iluziju i potpuno šokirala cijelo stanovništvo.
U prošlosti, vlasti su uspjeli balansirati slanje ne-baš-dobrovoljnih novaka u ratove nudeći im velikodušne nagrade u slučaju da budu ubijeni ili ranjeni. Upravo zato regrutaciju započeli u najsiromašnijim dijelovima Rusije, ali sada su iscrpili taj izvor topovskog mesa.
Nakon mobilizacije, rat u Ukrajini više nije nešto što je Rusima daleko i nevažno.
Stotine tisuća ruskih muškaraca vojne dobi očajnički pokušavaju pobjeći iz zemlje. Zašto bi oni željeli ostati i biti poslani u užase rata – rata bez ikakve svrhe isplaniranog od strane korumpiranog režima? Zašto bi željeli postati ratni zločinci, trupla ili oboje, samo da bi zaštitili bogatstvo, moć i ponos Putina i njegovih gangstera, pita se Hodorovski.
Nadalje, regrutiranje 300.000 novih vojnika tek je prvi korak. Sada ljudi iz svih ruskih regija i društvenih skupina dobivaju obavijesti o mobilizaciji i vjerojatno će do početka 2023. biti regrutirano preko milijun ljudi.
Ipak, zatrpavanje bojišta loše obučenim i nimalo motiviranim mobiliziranim trupama neće dovesti do većeg vojnog “uspjeha.” Posljedice će biti nezamislive, a očekivani gubitci katastrofalni.
Prosvjedi će postati agresivniji
Sposobnost ruskog društva da tolerira desetke i stotine tisuća mrtvih regruta nije nešto na što se može računati. Kako vrijeme bude prolazilo, pasivni oblici prosvjeda kao što je izbjegavanje mobilizacije postat će sve češći. Prosvjedi će postati agresivniji kako se gubitci budu gomilali, a broj dezertera bude rastao.
VEZANE VIJESTI
Treba razmišljati i o srednjoročnim rizicima s kojima se režim suočava kod kuće, kao što su deseci tisuća pojedinaca u Rusiji koji gaje dubok, ali zasad još uvijek kontrolirani gnjev zbog svoje pozicije u društvu. Ti pojedinci sada će imati oružje, obuku i iskustvo. Štoviše, tu grupu neće sačinjavati samo Rusi, već i naoružani separatisti iz ukrajinskih regija koje je Putin “anektirao” i kojima je dao državnost.
Ako, i kada, ukrajinska vojske probije bojišnicu, postat će nemoguće spriječiti ovu naoružanu “rusku” hordu da se povuče u Rusiju i krene prema Moskvi. Povijesni presedan iz 1917. mogao bi služiti kao predložak: tada je povlačenje trupa s fronti Prvog svjetskog rata dovelo do pada režima i boljševičkog preuzimanja vlasti.
Svi ti rizici možda su sprječavali Putina da mobilizaciju uvede ranije, ali situacija na fronti sada je izvan kontrole. Mobilizacija, lažni referendumi i hvalisave objave aneksije postupci su očajnika i slabića, a Zapad mora odlučiti kako će reagirati.
Jedan mogući odgovor na mobilizaciju bio bi da europske zemlje ponude azil onima koji bježe od regrutacije. Ukrajina bi također mogla ponuditi azil Rusima koji se žele boriti za Ukrajince ili ih na neki drugi način podržati.
Istovremeno, Ukrajini je potrebno oružje i svaka zemlja koja ga može poslati dužna je to učiniti. Osobito je ključno povećati opskrbu oružja koje može uništiti udaljene zapovjedne i logističke centre.
Bez obzira na sve, sada nije vrijeme da Zapad omekša svoju odlučnost u borbi protiv Putina – vrijeme je da ju ojača. Nema prostora za bijeg koji mu se može ponuditi; ne postoji elegantan način da mu se omogući da proglasi pobjedu. Oni koji promoviraju takva “rješenja” uopće ne razumiju Putina – ili, što je još gore, zagovaraju politiku povlačenja pred fašističkim diktatorom jer žele umanjiti svoj račun za plin.
Umjesto toga, daleko najučinkovitiji način da se prekine Putinova energetska ucjena i nuklearne prijetnje upravo je nastavak razbijanja njegovih snaga na fronti. Upravo zato sada svijet mora podržati ukrajinsku vojsku više i intenzivnije nego ikada prije, zaključuje Hodorovski.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare