Putin šuti, Zelenski spreman: Hoće li doći do susreta u Istanbulu?

Dok se ukrajinski predsjednik priprema za put u Istanbul, Kremlj još uvijek nije odgovorio hoće li Vladimir Putin prisustvovati sastanku u četvrtak. Hoće li Putin doći na susret licem u lice sa Zelenskim?

Dok svijet čeka vijesti iz Moskve, Rusija i dalje odbija reći hoće li predsjednik Vladimir Putin sudjelovati na sastanku sa svojim ukrajinskim kolegom u Turskoj, prenosi Euronews.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da će Rusija objaviti svog predstavnika za očekivane mirovne pregovore s Ukrajinom u Istanbulu „kada Putin to bude smatrao potrebnim“.

Također nije potvrdio hoće li ruski predsjednik osobno doći na sastanak ili će poslati nekog drugog.

Peskov je rekao samo da se „ruska strana i dalje priprema za pregovore u Istanbulu“.

U međuvremenu se i Kijev priprema. Zelenskij je ponovio da je spreman osobno otputovati u Tursku i da očekuje odgovor iz Moskve.

„Moskva je cijeli dan šutjela o prijedlogu za izravan susret. Vrlo čudna šutnja“, rekao je u ponedjeljak navečer, dodajući da će Rusija „prije ili kasnije morati završiti ovaj rat“.

„Što prije, to bolje. Nema smisla nastavljati ubijanje“, naglasio je Zelenski.

Samo Putin prihvatljiv

Iz njegovog ureda poručeno je da ukrajinski predsjednik neće pristati na sastanak ni s kim osim s Putinom.

Savjetnik predsjednika, Mihajlo Podoljak, rekao je u utorak da bi razgovori s nižim dužnosnicima bili besmisleni.

„Samo Putin može donijeti odluku hoće li se rat nastaviti ili završiti“, izjavio je Podoljak.

On o tome zna mnogo – predstavljao je Ukrajinu na prvim pokušajima pregovora s Rusijom, samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije u veljači 2022.

Istanbul 2022.

Dana 28. veljače 2022., četiri dana nakon početka sveobuhvatne ruske invazije, ukrajinski i ruski dužnosnici prvi put su sjeli za pregovarački stol kako bi pokušali zaustaviti rat, prenosi Euronews.

Delegacije su se sastale na granici Ukrajine i Bjelorusije, ključnog saveznika Moskve, nakon poziva između Zelenskog i bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

Nakon nekoliko rundi pregovora u Bjelorusiji, a zatim i online, delegacije su se 29. ožujka 2022. sastale u Istanbulu.

Ukrajina je tada tražila trenutni prekid vatre i povlačenje ruskih snaga s njezinog teritorija.

Moskva traži "korijenske uzroke"

Rusija je s druge strane inzistirala na onome što Kremlj naziva „korijenskim uzrocima“ rata, koje je formulirao Putin kao razloge za invaziju.

Prema Moskvi, ti razlozi uključuju: navodno kršenje obećanja NATO-a da se neće širiti prema istoku, navodnu diskriminaciju etničkih Rusa u Ukrajini, te nejasne argumente poput „denacifikacije“ Ukrajine.

Putin i Rusija do danas nisu pružili dokaze za te tvrdnje.

Sada Kremlj želi da se novi krug pregovora nastavi tamo gdje su stali u ožujku 2022.

Istanbul 2022. vs. Istanbul 2025.

Govoreći za medije tijekom vikenda, Putin je predložio da Rusija i Ukrajina „nastave“ izravne pregovore koje je, po njegovim riječima, „Ukrajina prekinula“ 15. svibnja 2022.

Kasnije je ruski predsjednički savjetnik Jurij Ušakov ponovio službeni stav Kremlja, rekavši da bi se pregovori trebali temeljiti na „razvoju događaja iz pregovora 2022.“

Potpuna kapitalucija Ukrajine

Prema američkom think tanku Institute for the Study of War, nacrt sporazuma iz Istanbula 2022. sadržavao je uvjete koji se mogu usporediti s potpunom kapitulacijom Ukrajine.

Prema Wall Street Journalu i New York Timesu, nacrti iz 2022. tražili su da Ukrajina odustane od članstva u NATO-u i izmijeni ustav kako bi uvela neutralnost – zabranu ulaska u bilo koji vojni savez, sklapanja vojnih ugovora ili prisutnosti stranih vojski i oružanih sustava u zemlji.

Moskva je također tražila da Rusija, SAD, Velika Britanija, Kina, Francuska i Bjelorusija budu jamci tog sporazuma.

Rusija je zahtijevala da ti jamci „raskinu međunarodne ugovore koji nisu u skladu s trajnom neutralnošću Ukrajine“, uključujući ugovore o vojnoj pomoći.

Također su zahtijevali da se ukrajinska vojska ograniči na 85.000 vojnika, a domet ukrajinskih projektila ne smije prelaziti 40 kilometara – što bi omogućilo Rusiji postavljanje kritične vojne opreme uz ukrajinske granice bez straha od ukrajinskog napada.

Tri godine kasnije: isti zahtjevi, bez uspjeha

Tri godine kasnije, Moskva se čini spremna inzistirati na istim zahtjevima, iako nije ostvarila nijedan ključni strateški cilj u Ukrajini, nije uspjela zauzeti nijedan regionalni glavni grad te nije ni stigla do administrativnih granica Luhanske i Donjecke oblasti – regija koje je okupirala još 2014.