Taktičko nuklearno naoružanje koje Putin planira dovesti u Bjelorusiju treba razlikovati od puno razornijeg, strateškog, no i ono može ostaviti katastrofalne posljedice. Vojni stručnjak kazao je da ga vojnici ni ne priznaju kao oružje jer je njegova svrha - uništenje.
“Dana 3. travnja počinjemo obučavati posadu, a 1. srpnja završavamo izgradnju posebnog skladišta za taktičko nuklearno oružje na području Bjelorusije“, najavio je Vladimir Putin, uz opasku da to nije ništa neobično jer SAD ionako odavno instalira svoje taktičko nuklearno naoružanje na teritoriju svojih saveznika.
Rekao je i da to ne znači kršenje sporazuma o neproliferaciji.
NATO je najavu proglasio opasnom i neodgovornom, a SAD poručuje kako nema naznaka da Rusija planira upotrijebiti nuklearno oružje.
Ipak, i sama Putinova najava izazvala je određenu zabrinutost. I to ne bez razloga jer Rusija ima najveći nuklearni arsenal na svijetu, s 5977 bojevih glava. SAD ih ima 5428.
Svaki put kad Putin spomene nuklearno oružje, rade se analize o tome s čime sve raspolaže. Tako je Al Jazeera pisala kako nema univerzalne definicije za taktičko nuklearno naoružanje, već se ono karakterizira veličinom, dosegom, a svrha su mu ograničene vojne mete.
Osim eksplozije, uzrokuju i radioaktivno zračenje.
Taktičko naoružanje dizajnirano je više kako bi se “postigli ograničeni i trenutačni vojni ciljevi”, pisala je Al Jazeera.
Mogu se montirati na projektile, bombe ili čak topničke granate koje imaju relativno mali domet, za razliku od interkontinentalnih balističkih projektila dizajniranih da putuju tisućama kilometara i pogađaju mete preko oceana.
Taktičko oružje ima snagu između jedne i pedeset kilotona. Za usporedbu, atomska bomba koja razorila Hirošimu imala je snagu 15 kilotona. Samo jedna kilotona jednaka je tisuću tona TNT-a.
Vojni analitičar Ivica Mandić za Dnevnik Nove TV komentirao je Putinovu najavu postavljanja taktičkog naoružanja po Bjelorusiji te podsjetio da bi NATO u slučaju uporabe nuklearnog oružja u Ukrajini odgovorio konvencionalnim sredstvima.
“Tu bi u principu došlo do uništenja kompletne ruske vojske koja se nalazi unutar trenutačnih granica međunarodno priznate Ukrajine”, pojasnio je Mandić.
“Operativno umijeće, umijeće ratovanja, sve prestaje kod uporabe nuklearnog oružja. Mi vojnici čak nuklearna sredstva i ne priznajemo kao oružje jer je svrha njihove uporabe uništenje. Svrha provođenja rata nije uništenje, nego ostvarenje političkih ciljeva”, dodao je vojni analitičar.
Od ukupnog broja nuklearnih bojevih glava Rusija ima 1588 raspoređenih strateških bojevih glava.
Al Jazeera, pozivajući se na Bulletin of the Atomic Scientists, piše kako je 812 raspoređeno na balističkim projektilima koje se lansiraju s kopna, 576 na podmornicama i 200-tinjak na bombarderima. SAD ima raspoređene 1644 strateške nuklearne glave, Kina 350, Francuska 290, a Velika Britanija 225.
S tom količinom oružja i Moskva i Washington svijet bez problema mogu uništiti i nekoliko puta.
Rusija ima otprilike 400 interkontinentalnih balističkih raketa koje mogu prenijeti do 1185 bojevih glava, deset nuklearnih podmornica s nuklearnim oružjem, koje mogu nositi do 800 bojevih glava te 60 do 70 nuklearnih bombardera.
SAD je prošle godine optužio Rusiju i Kinu da moderniziraju svoje nuklearno naoružanje dok se oni zalažu za pristup kontrole takvog naoružanja. Putin pak tvrdi kako ima informaciju da SAD razvija nove vrste nuklearnog oružja.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!