Sankcije prema Rusiji na prekretnici: Ukrajina mijenja pristup

U dosad neobjavljenom ukrajinskom dokumentu koji će biti predstavljen EU-u, poziva se članice da zauzmu agresivniji i neovisniji stav po pitanju sankcija, dok u Washingtonu vlada neizvjesnost oko buduće uloge SAD-a.

Među 40 stranica preporuka nalazi se i prijedlog za donošenje zakonodavstva kojim bi se ubrzala zapljena imovine sankcioniranih pojedinaca, a ta sredstva potom usmjerila Ukrajini. Osobe pod sankcijama tada bi mogle potraživati odštetu od Rusije.

EU bi također trebao razmotriti niz mjera kako bi njegove sankcije imale veći učinak i izvan granica Unije, uključujući ciljanje stranih tvrtki koje koriste europsku tehnologiju za pomoć Rusiji, kao i uvođenje sekundarnih sankcija kupcima ruske nafte.

Takve sekundarne sankcije, koje bi mogle pogoditi velike kupce poput Indije i Kine, predstavljale bi ozbiljan korak koji je Europa do sada oklijevala poduzeti. Trump je javno raspravljao o toj mogućnosti prije nego što je odlučio da za sada neće djelovati, prenosi Reuters.

U dokumentu se također poziva EU da razmotri češće korištenje odlučivanja kvalificiranom većinom pri donošenju sankcija, kako bi se spriječilo da pojedine države članice blokiraju mjere koje inače zahtijevaju jednoglasnost.

Nakon razgovora s Putinom, Trump je odlučio da neće uvesti nove sankcije Rusiji, što je razočaralo europske čelnike i Kijev koji su tjednima lobirali kod njega da pojača pritisak na Moskvu.

Trump je nakon razgovora s Putinom kontaktirao ukrajinske i europske čelnike te im rekao da ne želi uvesti sankcije kako bi se pružila prilika za nastavak pregovora.

EU i Velika Britanija ipak su uvele dodatne sankcije Rusiji, ističući da i dalje očekuju da će im se Washington pridružiti. No, europski čelnici sve više otvoreno raspravljaju o načinima na koje bi mogli zadržati pritisak na Moskvu i bez sudjelovanja SAD-a.

Ukrajina je javno nastojala izbjeći bilo kakvu kritiku Washingtona otkako je predsjednik Volodimir Zelenski u veljači bio oštro ukoren od strane Trumpa u Bijeloj kući.

Bijela knjiga o sankcijama naglašava neviđene sankcije koje je EU dosad uvela te ističe njihov potencijal za dodatno djelovanje. U dokumentu se također nalazi i oštra procjena predanosti Trumpove administracije koordinaciji sankcijske politike.

"Washington se povukao iz gotovo svih međuvladinih platformi fokusiranih na sankcije i kontrolu izvoza", navodi se u dokumentu.

Dodaje se da je Washington usporio rad promatračke skupine za provedbu ograničenja cijene ruske nafte, raspustio saveznu radnu skupinu za procesuiranje kršenja sankcija te preusmjerio značajan broj stručnjaka za sankcije na druga područja.

Napominje se da su dva potencijalno velika američka paketa sankcija već izrađena, jedan od strane vlade, a drugi od senatora i Trumpova pristaše Lindseyja Grahama, ali da je neizvjesno hoće li Trump odobriti ijedan od njih.

Neizvjesnost oko američkog stava usporila je tempo ekonomskih protumjera i multilateralne koordinacije, ali to, prema dokumentu, ne bi smjelo potaknuti Europsku uniju da popusti s pritiscima.

"Naprotiv, to bi trebalo potaknuti EU da preuzme vodeću ulogu u ovom području."

Ukrajinu brine da bi povlačenje Washingtona iz zajedničkog režima sankcija moglo dovesti do kolebanja i unutar EU-a, koji tradicionalno traži konsenzus za donošenje važnih odluka.

"Američko povlačenje iz režima sankcija bio bi ogroman udarac jedinstvu EU-a. Ogroman", rekao je visoki ukrajinski dužnosnik za Reuters.

EU ne može u potpunosti nadomjestiti snagu SAD-a u primjeni ekonomskog pritiska na Rusiju. Velik dio učinka američkih sankcija proizlazi iz dominacije dolara u globalnoj trgovini, što euro ne može nadomjestiti.

Ipak, ublažavanje američkih sankcija Rusiji ne bi nužno potaknulo značajan povratak stranih ulagača ako bi Europa ostala čvrsta, rekao je Craig Kennedy, stručnjak za rusku energetiku s Davis Centra na Harvardu.

"Europa ima više aduta nego što biste mislili", napomenuo je.