Moskva obnavlja svoju vojsku očekujući sukob s NATO-om u sljedećem desetljeću, upozoravaju estonski dužnosnici.
Dvije godine nakon što je Rusija pokrenula svoju sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu, Kremlj restrukturira i proširuje vojsku zemlje u iščekivanju sukoba s NATO-om u sljedećih 10 godina, rekli su šefovi vanjskih i vojnih obavještajnih službi Estonije u intervjuu u srijedu.
Suprotno očekivanjima ruskog predsjednika Vladimira Putina da će u nekoliko dana zauzeti Kijev, ukrajinsku prijestolnicu, prvi mjeseci invazije otkrili su duboke nedostatke u ruskom vojnom planiranju jer su slabo opremljene trupe posustajale pred žestokim otporom ukrajinskih oružanih snaga. Stručnjaci, kao i američki i strani dužnosnici brzo su proglasili rusku vojsku tigrom od papira, piše Foreign Policy.
“Kremlj je često tvrdio da ima drugu najjaču vojsku na svijetu”, rekao je američki državni tajnik Antony Blinken u govoru prošlog lipnja. “Danas mnogi vide rusku vojsku kao drugu najjaču vojsku u Ukrajini.”
Ali kako rat ulazi u treću godinu, Putin izgleda sve samouvjerenije. Njegov najveći politički suparnik Aleksej Navalni je mrtav; vitalna američka vojna pomoć Ukrajini je zaustavljena u Kongresu; Rusija je prebacila svoje gospodarstvo na ratnu osnovu, potičući obrambenu proizvodnju i gospodarski rast usprkos međunarodnim sankcijama.
“Sve više-manje opet ide po planu” za Rusiju, rekao je Kaupo Rosin, glavni direktor Estonske vanjske obavještajne službe (EFIS), tijekom sastanka s malom skupinom novinara u Washingtonu.
Ruski vojni čelnici učili su na pogreškama u početnim fazama rata i prilagođavaju se neuobičajenom brzinom. “Čini se da se Rusi, u principu, pretvaraju u organizaciju koja uči u vojsci”, rekao je Rosin, koji je dodao da sada rješavaju probleme na bojnom polju u roku od nekoliko mjeseci.
Ukrajinske oružane snage impresionirale su zapadne vojne vođe sposobnošću inoviranja na bojnom polju i prilagodbe novim tehnologijama, što im je dalo prednost protiv većeg i bolje opremljenog protivnika. Ruska centralizirana kontrolna struktura sporo uči, ali kada to učini, “sposobna ju (strukturu) je sistematizirati u cijeloj vojsci i svojoj velikoj obrambenoj industriji”, napisao je umirovljeni general bojnik australske vojske Mick Ryan u Foreign Affairs u veljači.
“Rusi su, prema našem shvaćanju, uvijek rješavali probleme masovnim putem. I to im je polazilo za rukom kroz povijest”, rekao je Rosin, dodajući da će reforme ruskih oružanih snaga vjerojatno rezultirati niskotehnološkom vojskom sovjetskog tipa s “puno vatrene moći i topništva”.
Krajem 2022. ruski ministar obrane Sergej Šojgu najavio je planove za reviziju strukture oružanih snaga zemlje i povećanje broja osoblja za 30 posto, na 1,5 milijuna ljudi, do 2026.“Najveći prioritet Kremlja za stvaranje snaga leži u zapadnom strateškom smjeru i Ukrajini,” istaknuo je EFIS u svom javnom godišnjem izvješću, objavljenom u veljači.
U svjetlu pristupanja Finske NATO-u, koje je udvostručilo zajedničku granicu vojnog saveza s Rusijom, Moskva bi mogla nastojati udvostručiti gotovo 19.000 vojnika stacioniranih na njenim zapadnim granicama prije invazije na Ukrajinu, dodaje se u izvješću. Otkako je to izvješće objavljeno, Švedska je i formalno ušla u NATO.
Ruske reforme popraćene su značajnim povećanjem vojnih ulaganja, pri čemu će obrana činiti jednu trećinu ukupne državne potrošnje ove godine, dok su proizvođači oružja pozvani da rade 24 sata dnevno.
Budući da je vojna pomoć iz Sjedinjenih Država obustavljena unutarstranačkim borbama na Capitol Hillu, čelnici Kongresa upozorili su da su ukrajinske trupe bile prisiljene ograničiti upotrebu topničkih granata iako su suočene s oštrom baražnom paljbom ruskih snaga.
Moskva je posegnula za svojim zalihama topničkih granata, povećala proizvodnju i čak se okrenula Sjevernoj Koreji i Iranu za uvoz, ostavljajući Rusiji prednost od 7 prema 1 u vatrenoj moći nad Ukrajinom, rekao je Ants Kiviselg, šef estonske vojne obavještajne službe. U ponedjeljak je CNN izvijestio da je Rusija na putu da proizvede tri puta više topničkog streljiva od Europe i Sjedinjenih Država.
Dugo se smatralo da Estonija, koju je Sovjetski Savez okupirao tijekom Hladnog rata, nadmašuje očekivanja kada je riječ o obavještajnim procjenama ruskih sposobnosti i namjera. Nakon završetka Hladnog rata, ova baltička zemlja korištena je kao testni poligon za ruske dezinformacije i taktike kibernetičkog ratovanja koje su kasnije korištene protiv Sjedinjenih Država.
Oštra upozorenja šefova estonskih obavještajnih službi odražavaju slične primjedbe drugih visokih europskih političara i dužnosnika obrane.
U siječnju je njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio da bi Rusija mogla pokušati napasti državu članicu NATO-a u roku od “pet do osam godina”, dok je njegov danski kolega, Troels Lund Poulsen, rekao da je brzina kojom se Rusija ponovno naoružava prisilila dužnosnike NATO-a na reviziju njihove procjene. “Ne može se isključiti da će Rusija u razdoblju od tri do pet godina testirati članak 5. i solidarnost NATO-a. To nije bila procjena NATO-a 2023. To su nova saznanja koja sada dolaze u prvi plan”, rekao je početkom veljače.
U siječnju je načelnik britanske vojske general Patrick Sanders upozorio da britanska javnost mora biti spremna na potencijalni sukob s Rusijom.
Rat između Rusije i NATO-a nije neizbježan, rekao je Rosin, koji je primijetio da se još mnogo može učiniti da se Moskva odvrati od sukoba. “Mnogi budući scenariji ovise o našim aktivnostima na Zapadu”, rekao je.
“Konkretan zadatak”, dodao je, “je učiniti Ukrajinu uspješnom u ovom ratu jer budućnost u Europi uvelike ovisi o ishodu ovog rata.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare