Soros ili Musk - tko ima veći utjecaj na globalne politike?

Uostalom, odavno je poznata ona uvreda "Sorosev plaćenik" za osobe ili organizacije koje se svjetonazorski razlikuju od onih koji izgovaraju tu uvredu. Ali, dok se Soros podosta "pritajio" i ostao više kao nekakav mit, Musk "žari i pali" svijetom, a čini se da je tek počeo. Zato, lako je za zaključiti da preuzima Soroševu ulogu.

Istina, postoje i drugi milijarderi od utjecaja, Bill Gates, Jeff Bezos, braća Charles i David Koch, no manje se upliću tako javno u globalne politike od nekad Sorosa i trenutno Muska.

Iako dolaze iz različitih svjetonazorskih polova, obojica koriste ogromno bogatstvo kako bi oblikovali društvo prema vlastitim vizijama, pri čemu ih jednako prate pohvale i optužbe, utjecaj i kontroverze.
Kad je riječ o izravnim političkim donacijama, brojke jasno pokazuju da su obojica izdašni donatori – no s različitim fokusom. George Soros desetljećima donira milijune progresivnim i liberalnim organizacijama, kandidatima i inicijativama, uglavnom unutar Demokratske stranke u SAD-u, ali i širom svijeta kroz mrežu svojih zaklada. Kroz svoj Democracy PAC, Soros je 2022. usmjerio više od 100 milijuna dolara u svrhu podrške liberalnim ciljevima.

S druge strane, Elon Musk je u izbornom ciklusu 2024. izbio na vrh liste najvećih donatora u Americi s više od 291 milijun dolara doniranih republikanskim kandidatima i konzervativnim super PAC-ovima. Time je po prvi put nadmašio Sorosa u političkoj potrošnji, učvrstivši novu ulogu kao istaknuti financijer američke desnice.

Njihove političke vizije ne mogu biti različitije. George Soros, mađarsko-američki financijer, koji je preživio holokaust, promiče vrijednosti otvorenog društva, ljudskih prava i slobode medija. Njegova zaklada Open Society Foundations djeluje u više od 120 zemalja, podupirući organizacije koje se bore protiv autoritarizma, korupcije i diskriminacije. Sorošova uvjerenja često su meta konzervativnih kritika, osobito u Istočnoj Europi, gdje je mađarska vlada Viktora Orbána pokrenula agresivne kampanje protiv njega, nazivajući ga prijetnjom nacionalnom suverenitetu.

Elon Musk, tehnološki poduzetnik i vlasnik kompanija Tesla, SpaceX, xAI i platforme X, posljednjih godina sve više naginje konzervativnim i libertarijanskim stavovima. Iako je nekad podržavao i demokrate, njegov diskurs je sve otvorenije kritičan prema "woke" ideologiji, državnoj regulaciji i mainstream medijima. Njegovo preuzimanje Twittera 2022. označilo je prekretnicu u načinu na koji koristi utjecaj i od tada je aktivan promotor slobode govora, u izričaju prema javnosti, ne i u praksi. Zato ne čudi što je izložen kritikama da tolerira porast govora mržnje i dezinformacija na platformi.

Obojica su kroz godine postali simboli dubljih ideoloških sukoba – Soros za progresivnu, transnacionalnu ljevicu, a Musk za tehnolibertarijansku, sve češće desno orijentiranu viziju budućnosti. Njihovi najpoznatiji projekti reflektiraju tu razliku: dok Soros ulaže u obrazovanje, civilno društvo i ljudska prava, Musk ulaže u svemirske letove, umjetnu inteligenciju i infrastrukturu digitalne komunikacije.
Međutim, njihov rad ne prolazi bez kontroverzi. Soros je godinama meta teorija zavjere koje ga prikazuju kao "lutkara" koji stoji iza masovnih migracija, političkih prosvjeda i globalnih kriza – tvrdnje koje se ne temelje na dokazima, ali su postale uobičajeni dio političkog narativa ekstremne desnice. S druge strane, Musk se suočava s optužbama da koristi svoju medijsku i poslovnu moć kako bi utjecao na javno mnijenje i tržišta – bilo kroz manipulacije kriptovalutama, objave koje destabiliziraju konkurente, ili kroz poteze na X-u koji favoriziraju njegovu političku agendu. Optužen je i za neodgovorno ponašanje prema radnicima u Tesli i SpaceX-u, uključujući navode o diskriminaciji i radnim uvjetima.

Iako su im motivi, metode i uvjerenja različiti, jedno im je zajedničko: obojica koriste svoje bogatstvo kako bi utjecali na smjer u kojem se kreće svijet. Elon Musk i George Soros nisu samo poslovni ljudi – oni su ideološki akteri u borbi za budućnost, svaki sa svojom vizijom društva, politike i slobode.

Pitanje koje se pritom nameće jest: u demokratskom društvu, trebaju li pojedinci s tolikom ekonomskom moći imati i toliku političku moć?

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.