Tko je kriv za inflaciju? Plenković: Dobiti naših kompanija narasle su duplo od 2016.

Na pitanje kako komentira odgodu sastanka Trumpa i Putina, premijer je kazao:

"Vidjet ćemo. Toliko puno je tih inicijativa. Mi pozdravljamo svaki napor koji dovodi do mira, ali nikakav dogovor koji podrazumijeva gubitak teritorija Ukrajine jer bi to bila loša poruka za međunarodno pravo, zajednicu i uopće sva načela na kojima ona počiva", rekao je Andrej Plenković. Dodaje da se nada da neće doći do "negativnog scenarija za Ukrajinu" jer je onda pitanje - tko je slijedeći za par godina.

O vojnom roku

U srijedu je na dnevnom redu Sabora konačni prijedlog Zakona o obrani. Kada možemo očekivati prve ročnike?

"Vjerujem da će se Zakon sutra usvojiti, a da će cijeli proces uvođenja započeti početkom iduće godine", rekao je.

Komentirao je i stav stranke Možemo koji govore da će oni koji odbiju služenje vojnog roka, zbog čega će morati služiti u jedinicima lokalne samouprave, biti višestruko uskraćeni, prvo zbog činjenice da će dobivati manje naknade, a drugo - jer će im obuka trajati duže.

Naš Hrvoje Krešić kaže da neki zamjeraju HNB-u što možda nije iskoristio sve dostupne mehanizme kako bi olakšao učinke inflacije.

Tko je odgovoran za inflaciju?

"Vlada čini što može - kroz subvencije građanima, poticaja poduzetnicima. Stali smo uz građane i uz gospodarstvo. 70 ograničenih proizvoda, odnosno prilagođena košarica za one s najmanjim primanjima osigurana je u svakom dućanu. Inflatorni pritisci su jedna od one dvije-tri teme u ekonomskom smislu, uz priuštivo stanovanje i demografsku sliku, koje su nam najviše problematične.

Napominje: "Stabilnost cijena je glavna zadaća HNB-a, to kaže i Zakon. Bez obzira što smo ušli u eurozonu, postoje načini i mehanizmi da oni daju svoj doprinos", rekao je premijer.

Inflacija kao "domaći, hrvatski proizvod"

"Moramo poslati poruku svim gospodarskim akterima da formiraju razumne cijene. To je domaći, hrvatski proizvod, a ne rezultat vanjskih faktora", rekao je pa nastavio:

"Onima koji to čine osigurava bržu i veću dobit u kraćem roku, dakle dio ljudi od toga imaju direktne koristi. Mi smo ostvarili pretpostavke gospodarskog rasta, velike socijalne osjetljivosti i praktički pune zaposlenosti, 1.700.000 ljudi - nikad toliko ljudi nije radilo", govori.

"Dobiti naših kompanija narasli su duplo od 2016., a posebice u onim sektorima u kojima ljudi svaki dan nešto kupuju. Ne morate biti analitičar da shvatite da taj profit negdje ostaje, netko je tu zaradio, a nije dobro da se to događa nauštrb onih koji imaju najmanje", izjavljuje premijer.

Treba li Vlada razmotriti porez na ekstra profit?

"Napravili smo to prije nekoliko godina, digla se velika buka... Mi smo tu napravili određeni prihod koji smo odmah kanalizirali za naše umirovljenike. Meni ova inflacija djeluje umjetno generirana i nepotrebna. Ne mogu se svi akteri ponašati što idu plaće više gore, to ćemo mi više ići gore s cijenama. Tu je cijela poanta", rekao je premijer i pozvao AZTN i HNB da naprave što mogu.

O podizanju minimalca

"Oni koji mi generiraju inflaciju s ovolikim prihodima istodobno hoće da se zaustavimo, a mi to radimo dozirano, da ih ne dižemo uopće ili da ih dižemo neznatno. To se neće dogoditi. Postoji posebno Povjerenstvo na temelju čijeg mišljenja ćemo donijeti odluku koja je realna i "ekonomski nosiva". Ne generiramo mi inflaciju.

Nećemo podignuti minimalac na 5000 eura, ali ćemo ga postupno podizati. Uostalom, nema preveliki broj ljudi minimalnu plaću", zaključuje premijer Plenković