Odgovor na pitanje iz naslova je na prvi pogled jednostavan, ali je zapravo vrlo nedostižan. Toliko da se zemlje svijeta desetljećima ne mogu dogovoriti o tome tko su teroristi.
“Nekome teroristi, drugima borci za slobodu”, jedna je od najčešće korištenih izreka koja sažima poantu. Nepostojanje općeprihvaćene definicije terorizma na međunarodnoj razini omogućuje različita tumačenja, dvostruke standarde, ali i brojne zloupotrebe ljudskih prava.
“Ako Vijeće sigurnosti ne osudi ovaj teroristički napad, njegova će vjerodostojnost biti stavljena na kušnju”, upozorio je libanonski ministar vanjskih poslova Abdalah Bou Habib na sastanku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, misleći na masovne eksplozije komunikacijskih pripadnika pokreta Hezbolah u kojima su ubijeni i ranjeni i brojni nedužni civili, a za koji je odgovoran Izrael.
“Upotrijebit ćemo sva sredstva za obranu naših građana”, inzistirao je izraelski predstavnik Danny Danon. Optužio je libanonskog ministra da je “dopustio terorističkoj organizaciji da formira državu unutar njegove zemlje”.
“Malo je riječi tako nejasno kao terorizam”
U modernim sukobima nije neobično da se obje strane međusobno optužuju za terorizam. Malo je riječi opterećeno s toliko neizvjesnosti, subjektivnosti i političkih razlika kao terorizam, napisao je australski profesor prava dr. Ben Saul, koji je prošle godine imenovan posebnim izvjestiteljem UN-a za ljudska prava i terorizam.
“Pojam ima sposobnost ocrniti i dehumanizirati onoga na koga je usmjeren. Pojam je ideološki i politički pristran, pogrdan te ukazuje na moralnu, društvenu i vrijednosnu prosudbu”, dodao je.
U listopadu prošle godine, nakon napada Hamasa na izraelske civile, BBC-jev urednik vanjske politike John Simpson pokušao je objasniti zašto se naoružani pripadnici Hamasa ne opisuju kao teroristi: “Terorizam je emocionalno nabijena riječ koju ljudi koriste za ono što moralno ne odobravaju. Jednostavno nije posao BBC-ja da govori ljudima koga da podržavaju, a koga da osuđuju – tko je dobar, a tko loš.”
U oružanom sukobu nema terorizma, ali…
“Ako uzmemo u obzir da oružani sukob između Hezbolaha i Izraela jer se međusobno neprestano granatiraju, teško bi se moglo reći da su eksplozije komunikacijskih uređaja bile terorizam – radilo se o korištenju određene vrste oružje protiv strane u oružanom sukobu”, objasnila je za N1 Slovenija dr. Vasilka Sancin, pročelnica Katedre za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu UL, inače i članica Savjetodavnog odbora Vijeća za ljudska prava UN-a i bivša članica Odbora za ljudska prava UN-a.
No, prema njezinim riječima, potrebno je utvrditi je li napad izveden u skladu s temeljnim načelima oružanih sukoba, poput načela razlikovanja boraca od civila i načela proporcionalnosti. “Ako ne, onda možemo razgovarati o ratnim zločinima. Kad bi se isti napad dogodio izvan stanja oružanog sukoba, mogli bismo govoriti o terorizmu. U stanju oružanog sukoba nema potrebe posezati za područjem gdje nema vrlo jasnih definicija i gdje se onda mogu dogoditi mnoge zlouporabe.”
Ne postoji jedinstvena definicija terorizma
“U međunarodnom pravu ne postoji sveobuhvatna definicija terorista ili terorizma. Ne postoji ni jedinstvena definicija prema nacionalnim zakonima zemalja“, objašnjava za N1 Slovenija dr. Vasilka Sancin. “Očito je da je ovaj koncept toliko politički osjetljiv da još nije moguće doći do jedinstvene definicije na međunarodnoj razini.”
No, jednostavno, u svim definicijama terorist je opisan kao “netko tko sije strah među stanovništvom i tjera druge da djeluju na određeni način radi postizanja određenog ideološkog cilja”, dodala je Sancin.
Masovne zlouporabe antiterorističkih zakona
Nepostojanje općeprihvaćene definicije terorizma ima ozbiljne posljedice, smatra prof. Saul.
“Nacionalne i regionalne definicije terorizma krše načelo zakonitosti i mnoga temeljna prava. Nejasna kaznena djela koja se odnose na terorističke organizacije kriminaliziraju ponašanje i izražavanje koji nisu izravno uzročno povezani s terorističkim nasiljem. Organizacije i pojedinci navedeni su kao teroristi bez odgovarajućeg postupka ili sudskih jamstava.
Pretjerane protuterorističke sankcije i zakoni o financiranju potkopavaju legitimne neprofitne organizacije, slobodu udruživanja, okupljanja i izražavanja te humanitarne aktivnosti zaštićene međunarodnim humanitarnim pravom. Protuteroristički zakoni se zlorabe protiv političkih protivnika i disidenata, medija, civilnog društva i manjina”, smatra.
Nakon 11. rujna sve je drugačije…
Važna prekretnica u pogledu razmjera zlouporabe riječi terorizam, prema upozorenjima stručnjaka, dogodila se nakon terorističkih napada 11. rujna 2001. godine u Sjedinjenim Državama. “Prije 11. rujna nepostojanje zajedničke definicije terorizma nije imalo pravne posljedice jer o tome nisu ovisila nikakva prava ni dužnosti država”, upozorio je Ben Saul već 2008. godine. “Onda se promijenilo. Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda zatražilo je od zemalja da uvedu mjere za sprječavanje terorističkih djela i kazneni progon terorista.”
Tri tjedna nakon napada 11. rujna, Vijeće sigurnosti donijelo je Rezoluciju 1373, koja zahtijeva od svih država članica UN-a da poduzmu mjere protiv “terorista” i protiv “terorističkih akata
Uništavanje prava na nasilnu pobunu protiv opresivne vlade
Vijeće sigurnosti dalo je pojmovima pravni značaj, a da ih pritom nije definiralo. “Kao rezultat toga, nacionalne su vlade ovlaštene jednostrano i subjektivno definirati terorizam, što je dovelo do vrlo različitih i nejasnih definicija, od kojih mnoge kriminaliziraju legitimne protivnike”, upozorio je Ben Saul.
To je također imalo katastrofalne posljedice za oslobodilačke pokrete diljem svijeta. “Nakon 11. rujna međunarodno pravo počelo je uništavati dragocjeno ljudsko pravo na nasilnu pobunu protiv vlasti koja ugnjetava ljudska prava. Mnoge zemlje diljem svijeta kriminalizirale su svako političko nasilje nad bilo kojom vladom, kako demokratskom tako i autoritarnom”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!